Poznavanje životinja

  •   +

  • 10 stvari koje (vjerovatno) niste znali o psima +

    Psi žive sa ljudima već 15.000 godina, a za to vrijeme su nam toliko prirasli srcu – da smo ih prozvali i svojim najboljim prijateljima. Predstavljamo vam 10 manje poznatih činjenica koje (vjerovatno) niste znali o psima.

    1. Uplašen pas će staviti svoj rep između nogu, jer na taj način pokriva žlijezde u analnoj regiji. Budući da analne žlijezde izlučuju osobne mirise kojima se psi identificiraju, rep između nogu je ekvivalent nesigurnih ljudi koji pokriju lice rukama.
    2. Hrtovi su najbrži psi na svijetu, s brzinom do 70 kilometara na sat.
    3. Otisak psećeg nosa je jednak ljudskom otisku prstiju – i može se koristiti za jednostavnu identifikaciju pasa.
    4. Psi imaju dvostruko više mišića od ljudi za kretanje ušiju. Psi koristite ove mišiće za prikaz preko 100 različitih izraza lica! Oni im također pomažu da čuju zvukove na četiri puta većoj udaljenosti od ljudi.
    5. Psi mogu ‘pokupiti’ naše bolesti, a isto tako –psi mogu identificirati bolesti u ljudima, kao što su tumor ili dijabetis.
    6. Psi mogu biti pametni kao 2-godišnje dijete, prema istraživanju koje je predstavljeno 2009. godine na sastanku Američkog psihološkog društva. Neke pasmine su sposobne da razumiju i do 200 riječi!
    7. Studija iz 2008. godine objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences otkrila je da psi postaju ljubomorni kada ne dobiju poslasticu za trik, a drugi pas u blizini je dobije. Psi bi postali nervozni, počeli bi grebati, prestati raditi trikove i izbjegavati druge pse. Zanimljivo je to što psi nisu bili ljubomorni ako bi drugi pas dobio komad mesa, a oni komad kruha – bitno je samo da i oni nešto dobiju.
    8. Psi su najraznolikija vrsta sisavca. Na primjer, lubanja Njemačkog ovčara se razlikuje od lubanje pekinezera, kao što se lubanja mačke razlikuje od lubanje morža.
    9. Pas može locirati izvor zvuka u djeliću sekunde, a može čuti zvukove četiri puta dalje od ljudi.
    10. Svi domaći psi imaju zajedničkog predaka –sivog vuka.
  • 10 zanimljivih činjenica o slonovima, najvećim kopnenim životinjama na svijetu +

    Na granici 20. stoljeća, na svijetu je postojalo nekoliko miliona Afričkih slonova i oko 100.000 Azijskih slonova. Danas, njihova populacija se procjenjuje na 450.000 – 700.000 Afričkih slonova i između 35.000 – 40.000 divljih Azijskh slonova.

    Slonovi su iznimno inteligentne životinje, a njihovo pamćenje je tako dobro da mogu nešto zapamtiti do kraja života. Slonovi također pokazuju znakove tuge, radosti, ljutnje i igre, a u nastavku pročitajte i deset zanimljivih činjenica o ovim prekrasnim, inteligentnim gigantima, najvećim kopnenim životinjama na svijetu.

    1. Slonovi su najveće kopnene životinje koje trenutno žive na planeti. Najveći živi slon (pronađen u Angoli), mužijak, je težio oko 11.000 kg, s visinom ramena od 3,96 metara, čak za jedan metar viši od prosječnog muškog afričkog slona.
    2. Na svijetu (danas) postoje samo tri vrste slonova: Afrički slon, Afrički šumski slon i Azijski slon (također poznat kao Indijski slon). Sve ostale vrste su izumrle.
    3. Pri rođenju, uobičajeno je da tele slona ima 120 kilograma. Oni obično žive 50 do 70 godina, a najstariji (poznati) slon živio je 82 godine. Zdravi odrasli slonovi nemaju prirodnih predatora, iako lavovi mogu napasti telad ili slabe pojedince.
    4. Slonova surla je dovoljno osjetljiva da ubere samo jednu travku, a dovoljno snažna da otkine granu sa drveta. Surlu također koriste za pijenje vode. U nju mogu usisati do 14 litara vode, koju zatim prebace u usta. Pored toga, koriste je i za kupanje, ili za špricanje blata po sebi, koje služi kao odlična zaštita od sučevih zraka.
    5. Sa masom tek nešto većom od od 5 kg, mozak slona je veći od bilo koje druge kopnene životinje. Slonovima se pripisuje širok izbor ponašanja povezanih sa inteligencijom, uključujući i ponašanje povezano sa tugom, stvaranjem muzike, umjetnosti, altruizam, igranje, alati, suosjećanje i samosvijest.

    Nedavna otkrića su pokazala da slonovi mogu komunicirati na velikim udaljenostima stvarajući sub-sonični zvuk (tutnjavu) koja može putovati brže kroz zemlju nego kroz zrak. Ostali slonovi primaju poruke kroz osjetljivu kožu na nogama. Smatra se da upravo tako potencijalni neprijatelji i društvene skupine komuniciraju.

    1. Slonovi žive u strukturiranom društvenom poretku. Društveni životi mužijaka i ženki su vrlo različiti. Ženke provedu cijeli svoj život u čvrsto zatvorenim porodičnim skupinama sastavljenim od majki, kćeri, sestara, i tetki. Te skupine uglavnom predvodi najstarija ženka. Odrasli mužjaci, s druge strane, žive uglavnom osamljeni život.
    2. Kljove slona su njegovi drugi gornji sjekutići. Kljove neprestano rastu, a kod odraslog mužjaka narastu čak do 18 cm godišnje. Kljove koriste da kopaju zemlju u potrazi za vodom, soli i korijenjem; zatim da gule koru sa stabala; kao i da premještaju stabla i granje kada čiste put ispred sebe. Osim toga, one se koriste za obilježavanje stabala i obilježavanje teritorija, a povremeno i kao oružje.
    3. Slonovi plivaju poprilično dobro, ali ne mogu kaskati, skakati, ili galopirati. Ustvari, oni imaju samo dva glavna načina kretanja: šetnja i brži hod koji je sličan trčanju.
    4. Afrički slonovi se trenutno nalaze u 37 zemalja u Africi. Oni se razlikuju od azijskih slonova na nekoliko načina, a najlakše ih je prepoznati po znatno većim ušima. Također, Afrički slon je obično veći od azijskog slona i ima konkavna leđa. Kod azijskih slonova, samo mužjaci imaju kljove, a kod afričkih kljove imaju i mužijaci i ženke te su obično su manje dlakavi od svojih azijskih rođaka.
    5. Slonovi su biljojedi i provode čak i do 16 sati dnevno jedući biljke. Njihova prehrana je vrlo promjenjiva, i sezonski i regionalno. Slonovi se prvenstveno hrane lišćem, korom, i plodovima drveća i grmlja, ali također jedu i dosta vrsta trave i raznog bilja.
  • 15 nevjerovatnih činjenica o pčelama (+ kako pčele razvijaju novu maticu) +

    Medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode med već 150 miliona godina i one su jedini insekt koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Također su ekološki vitalne kao oprašivači.

    1. Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk ‘zujanja’
    2. Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
    3. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svom životu, a tokom jednog leta ona posjeti 50-100 cvjetova.
    4. Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’.
    5. Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7 godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno.
    6. Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati.
    7. Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žaoku, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žaoka ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele.
    8. Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”.
    9. Pčele se ne rode znajući kako da naprave med. Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih.
    10. Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
    11. Muške pčele se zovu trutovi i oni uopšte ne rade i nemaju žaoke, njihov jedini zadatak jeste parenje sa maticom.
    12. Kolonija pčela sastoji se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice.
    13. Medonosne pčele znaju da je planeta okrugla, te mogu računati uglove kako bi se orijentisale (prema nedavnim naučnim istraživanjima).
    14. Medonosne pčele dobiju ‘posao’ u košnici na osnovu svoje starosti. Na primjer, poslovi radilica izgledaju ovako:
    • 1 – 2 dana starosti: provode dane čisteći ćelije, počinjući sa onom u kojoj su se rodile
    • 3 – 5 dana starosti: hrane starije larve
    • 6 – 11 dana starosti: hrane mlađe larve
    • 12 – 17 dana starosti: proizvode vosak, prave ‘medne lončiće’, nose hranu i vrše pogrebne dužnosti
    • 18 – 21 dan starosti: stražare na ulazu u košnicu, i štite istu od uljeza
    • 22 dana, pa sve do smrti (40 – 45 dana): prikupljaju nektar, polen, vodu, oprašuju….

    Jaka i zdrava pčelinja zajednica u toku jednog dana može oprašiti do 3.000.000 cvjetova

    Kako pčele razvijaju novu maticu (kraljicu)?

    Medonosne pčele razvijaju nove matice iz nekoliko različitih razloga, kao što je smrt prethodne matice, ili pretrpana košnica i razvijanje nove kolonije.

    U svakom slučaju, medonosne pčele razvijaju novu maticu u 10 sljedećih koraka:

    1. Pčele izgrade do 20 voštanih ‘kraljicinih’ ćelija.
    2. Živa kraljica polaže oplođena jaja u svaku ćeliju (ili u slučaju smrti kraljice, neka postojeća jaja stara tri dana pretvorit će se u ‘stanice kraljice’ metodom u sljedećem koraku).
    3. Mlade pčele hrane mlade ličinke posebno bogatom kremastom hranom koja se zove Matična mliječ, te proširuju ćelije prema dolje sve dok ne budu dugačke oko 25mm.
    4. Oko devet dana kasnije, prva ćelija se zapečati slojem voska.
    5. Pretpostavljajući da se nova kraljica razvija zbog prenaseljenosti unutar košnice, veliki roj pčela napušta košnicu, na čelu sa starijim pčelama. Stara kraljica se izgladnjuje kako bi se smanjila i kako bi mogla odletjeti sa rojem u potrazi za novim mjestom za koloniju. Roj će često praviti pauze i slati skaute da istraže okolinu. Skauti ‘predlažu’ lokacije dok se konačno ne odabere samo jedna.
    6. Nazad u prvoj košnici, nakon otprilike sedam dana prva matica napušta svoju ćeliju. Nova kraljica će morati donijeti odluku: ili da ubije preostale matice koje su još uvijek u ćelijama, ili će sa sobom povesti mali roj pčela i započeti novu koloniju. Ukoliko odluči da ode, sljedeća matica će morati donijeti istu odluku… i sve tako dok se jedna ne odluči da ostane u košnici i ubije preostale potencijalne kraljice.
    7. Mlada kraljica leti uokolo upoznavajući se sa svojim okruženjem.
    8. Kraljica će se pariti sa do 20 muških pčela koje se zovu trutovi; a svi ti trutovi će umrijeti nakon parenja.
    9. Nekoliko dana kasnije, nova kraljica će početi polagati oplođena jaja i to oko 2000 jaja po danu. Oplođena jaja postanu ženske pčele. Neoplođena jaja oplode trutovi, te ona postaju novi trutovi. U bilo kojem trenutku u zdravoj košnici, postoji jedna matica, do 40.000 ženskih pčela i nekoliko stotina muških (trutova).
    10. Ova kraljica će ostati u koloniji najmanje godinu dana, a nakon toga će i ona moći napustiti roj i započeti novu koloniju. Iako pčele žive samo 40 – 45 dana, matica može živjeti i do pet godina.
  • 20 zanimljivih činjenica o delfinima +

    1. Maui delfini su najmanja vrsta delfina, dugački su oko 1,2 metra i teški oko 40 kg. Najveća vrsta su orce, ili kitovi ubojice (da, oni su tehnički delfini), a mužjaci ove vrste obično narastu oko 6-8 metara i često su teški više od 6 tona.
    2. Većina delfina ima dugačak životni vijek. Najpoznatija vrsta, Tursiops (Bottlenose), ima prosječan životni vijek od 40 godina, dok orce ponekad dožive i 80-tu godinu.
    3. Delfini ne mogu disati automatski. Zbog toga, kada spavaju jedna polovica mozga im je budna, dok se druga odmara, pa se onda druga probudi, a prva zaspe. Delfini provedu oko 8 sati dnevno u ovom stanju, a ono im omogućuje da budu dovoljno svjesni da kontrolišu disanje i povremeno isplivaju na površinu kako bi uzeli zrak.
    4. Delfini ne koriste samo oči, već i ekolokaciju (slično sonaru) kako bi izbjegli prepreke i pronašli plijen.
    5. Naziv “delfin” dolazi od grčke riječi “delphis”, što otprilike znači “riba sa maternicom”.
    6. Naučnici su primjetili kako delfini uče svoje mlade da koriste alate (npr, pokrivaju njihove njuške spužvama kako bi ih zaštitili od mulja). Također su primjetili da održavaju neku vrstu pogrebne ceremonije za svoje mrtve.
    7. Drevni Rimljani su nekada koristili delfine da im pomognu u ribolovu. Obučavali su ih da tjeraju manje ribe prema ribarima, a kada se dovoljno velika skupina riba okupi na jednom mjestu, delfini bi signalirali ribarima da je vrijeme da bace svoje mreže. Danas se ova praksa još uvijek može vidjeti u Santa Catarini u Brazilu.
    8. Delfini iz rijeke Amazon plivaju naopačke. Vjeruje se da im grbe na leđima pomažu da ‘osjete’ dno rijeke kako bi na njemu pronašli hranu. Ovakvav način plivanja im također može pomoći i da bolje vide šta se nalazi ispod njih, jer ispod očiju imaju malo veće obraze koji im otežavaju gledanje prema dolje.
    9. Delfini su jedina vrsta životinja, osim ljudi, koji razvijaju prirodni oblik tip 2 dijabetesa.
    10. I delfini se drogiraju.
    11. Delfini imaju sposobnost prepoznavanja, pamćenja i rješavanja problema, što ih čini jednim od najinteligentnijih bića na planeti.
    12. Delfini mogu biti veseli, tužni, pa čak i ljuti. Također, postoji broj slučajeva gdje su postali zlopamtila i osvetili se ljudima.
    13. Delfini smatraju trudnoću fascinantnom pojavom, i iako ne misle nikakvo zlo, okupit će se oko trudnice. Razlog zašto je trudnim ženama zabranjeno da plivaju sa delfinima, iako se čini da bi im upravo trebalo biti preporučljivo, je taj što bi se neke žene mogle prepasti kada svi delfini pojure prema njima – i tužiti vodeni park.
    14. Svaki delfin ima jedinstveno leđno peraje, koje se često može koristiti za lakše prepoznavanje i identifikaciju.
    15. Zabilježeni su brojni slučajevi o tome kako delfini pomažu jedni drugima u nevolji. Pomažu starijima u skupini, a također mogu napraviti i ‘splav’ od svojih tijela i tako nositi bolesne ili povrijeđene.
    16. Delfini ne pomažu samo drugim delfinima. Čini se da njihova empatija ne poznaje granicu, jer je zabilježeno kako pomažu ljudima u nevolji, pa čak i kitovima mnogo većim od sebe.
    17. Delfini su izuzetno razigrane i radoznale životinje. Često se igraju jedni s drugima, igraju se među algama, ali se također igraju i sa drugim vrstama, npr ljudima, pa čak i psima.
    18. Delfini mogu biti pravi zavodnici. Mužjaci skupljaju morsku travu kako bi napravili nešto što podsjeća na buket cvijeća koji zatim odnesu svojim damama. Isprva, naučnici su vjerovali da se oni samo igraju, dok nisu primjetili da uvijek mužjaci prave ove ‘bukete’, te da ih uvijek prave ispred ženki.
    19. Nedavna istraživanja pokazuju da delfini imaju svoja imena, te da mogu pozvati jedni druge ‘po imenu’ (svaki odgovara na različit zvižduk).
    20. Jedan od glavnih uzroka smrti među delfinima u zatočeništvu je samoubistvo. Oni mogu počiniti samoubistvo na više načina, a najčešći su odbijanje da jedu ili ‘lupanje’ glavom od zidove bazena. 
  • 20 zanimljivih činjenica o konjima +

    1. Na svijetu postoji gotovo 160 vrsta konja (Equus ferus caballus), a Arapski konj je najstarija pasmina i prihvaćen je kao preteča svih ostalih čistokrvnih pasmina.
    2. Ljudi su počeli pripitomljavati konje prije oko 4.000 godina prije nove ere u Egiptu i Aziji.
    3. Konji mogu spavati i ležeći i stojeći.
    4. Konji mogu razlikovati emocije u ljudskom glasu.
    5. Procjenjuje se da u svijetu ima između 60 i 75 miliona konja, a najviše ih živi u SAD-u.
    6. U srednjem vijeku konj je kao jahaća životinja bila dostupna gotovo isključivo plemstvu, a korištenje jahača u bitkama dovelo je do razvoja sloja vitezova.
    7. Poniji mogu živjeti i preko 50 godina.
    8. Svi divlji konji Sjeverne Amerike su nekada bili pripitomljeni. Iako su u regiji nekada živjeli pravi divlji konji, svi su izumrli prije mogućeg domesticiranja.
    9. Jedino mongolski divlji konji nikada nisu bili pripitomljeni i oni su jedini pravi divlji konji.
    10. Konji obično žive oko 20 do 25 godina, a ponekad i preko 30 godina. Navodno, najstariji konj na svijetu bio je ‘Old Billy’ koji je doživio 62. godinu.

    Egipatski prikaz anatomije konja iz 15. stoljeća

    1. Fraza ‘Konjska snaga’ nastala je u Škotskoj, a prvi ju je upotrijebio inžinjer James Scott kada je određivao snagu motora.
    2. Starost konja se može odrediti po njegovim zubima. Doduše, tačan broj godina se ne može odrediti na ovaj način, ali se može poprilično dobro procjeniti.
    3. Mozak konja je velik kao priosječan krompir i duplo lakši od ljudskog, što je iznenađujuće malen mozak za ovako veliku životinju.
    4. Kada su u stadu u divljini, dok jedni spavaju, drugi konji uvijek čuvaju stražu.
    5. Konji koriste rep kako bi demonstrirali svoje trenutno raspoloženje.
    6. Konji imaju veće oči od svih sisavaca koji žive na kopnu.
    7. Konji ne mogu podrignuti, povraćati ili disati kroz usta. Njihov probavni sistem je jednosmjerna ulica, za razliku od goveda i drugih preživača koji povrate hranu i zatim je ponovno žvaču.
    8. Prvi konji nisu bili veći od zlatnog retrivera, a njihovi preci, koji su živjeli prije 50 miliona godina više su ličili na mješavinu koze i jelena nego na današnjeg konja.
    9. Crteži konja su pronađeni u pećinama starim oko 17.000 godina.
    10. U nekim zemljama, svakog 15. jula se obilježava ‘Volim Konje Dan’.
  • 20 zanimljivih činjenica o leptirima +

    Peru ima preko 3.700 vrsta leptira – više od bilo koje druge zemlje na svijetu. Leptiri u Peruu još nisu detaljno proučeni, a procjenjuje se da samo u ovoj državi postoji još najmanje 500 vrsta koje još nisu otkrivene.

    1. Leptiri mogu vidjeti crvenu, zelenu i žutu boju. Pored ovih, oni vide i niz ultraljubičastih boja koje su nevidljive ljudskom oku.
    2. Najbrži leptiri mogu letjeti 5,4 metara u sekundi, dok najbrže leptirice lete i do 11 metara u sekundi.
    3. Lepriri ne mogu letjeti ako njihova tjelesna temperatura padne ispod 30 stepeni Celzijusa.
    4. Leptiri su oslikani i na Egipatskim freskama starim oko 3.500 godina.
    5. Postoji oko 24.000 vrsta leptira, dok su leptirice (moljci) još brojnije sa oko 140.000 vrsta.
    6. Gonepterix rhamni je vrsta leptira koja živi 9-10 mjeseci, što je i najduži životni vijek jedne vrste. Neke vrste žive jako kratko, par sedmica, par dana, pa čak i par sati.
    7. Neke vrste leptirica nikada ništa ne pojedu u svom odraslom životu, jer nisu razvili usta, a i probavni sistem im je potpuno zakržljao još dok su bili gusjenice.
    8. Mnogi leptiri mogu ‘okusiti’ podlogu svojim nogama kako bi se uvjerili da li je lits na koji planiraju položiti jaja ukusna hrana za gusjenice ili ne.
    9. Leptiri imajo četiri krila koja su zapravo prozirna. Boje na njima stvaraju sitne ljuspice (koje podsjećaju na prašinu), a sama krila su izuzetno osjetljiva i vrlo lako se mogu oštetiti.
    10. Neke vrste leptira, poputMonarh leptira, su selice i poznato je da tokom zime lete u toplije krajeve. Njihova migracija izgleda apsolutno fantastično, a sam put traje hiljadama kilometara.
    11. Prosječni leptir je težak kao dvije latice ruže.
    12. Određene vrste leptira, kao što su Monarh leptiri, proizvode toksine koji obeshrabruju predatore da se njima hrane.
    13. Leptiri ne mogu preživjeti samo na nektaru. Oni piju vodu iz blatnjavih bara koje su pune neophodnih minerala.
    14. Leptiri su kratkovidni. Obično ne vide dalje od 3 metra.
    15. Antarktika je jedini kontinent na kojem leptiri nisu pronađeni.
    16. Nakon pčela, leptiri su drugi vodeći oprašivači.
    17. Jedan od najboljih pokazatelja zdravog, uravnoteženog eko sistema je obilje leptira.
    18. Ljudi koji proučavaju leptire zovu se lepidopteristi.
    19. Postoje četiri faze leptirovog životnog ciklusa: Jaje, Larva, Pupa i odrasli leptir.
    20. Leptir može položiti između 100 do 4.000 jaja.

    Bonus činjenica: Svakog 14. marta se obilježava “Nauči nešto o leptirima” dan.

     

  • 20 zanimljivih činjenica o pingvinima +

    1. Pingvini su jedna od oko 40 vrsta ptica koje ne mogu letjeti.
    2. Većina naučnika se slaže da postoji 17 vrsta pingvina. Od ovih 17 vrsta, 13 ih je ugroženo, a neke su čak i na rubu izumiranja.
    3. Pingvini često putuju tako što se ‘sankaju’ na svojim stomacima. Istraživači vjeruju da je ovo pingvinima efikasan, ali također i zabavan način kretanja.
    4. Svi pingvini žive u južnoj hemisferi, od Antarktika do toplijih voda Galapagosa u blizini ekvatora. Niti jedan pingvin ne živi na Sjevernom Polu.
    5. Pingvini su vrlo društvene ptice. Čak i na moru, pingvini obično plivaju i hrane se u skupinama. Neke kolonije na Antarktiku mogu sadržavati 20 miliona ili više pingvina!
    6. Od svih pingvina i svih ptica, Carski pingvin (Aptenodytes forsteri) živi u najhladnijem okruženju. Na njihovom prirodnom staništu,Antarktiku, temperature zraka mogu biti i -40 stepeni Celzijusa, a brzina vjetra može dosegnuti i do 144 km/h.
    7. Pingvini mogu ostati pod vodom 10-15 minuta (Carski pingvin može i do 20 minuta) prije nego moraju izroniti kako bi udahnuli zrak.
    8. Pingvini na Antarktiku nemaju kopnenih neprijatelja.
    9. Kraljevski pingvini mogu formirati kolonije gnijezda do 10.000 pingvina. Svaki pingvin u koloniji se nalazi na istoj i tačnoj udaljenosti od svog komšije.
    10. Pingvini vide bolje pod vodom nego na kopnu. Mnogi naučnici vjeruju da su pingvini ekstermno kratkovidni na kopnu.
    11. Crna leđa pomažu pingvinima da se ‘stope’ sa okolinom (morem, kopnom, stijenama…) i na taj način izbjegnu predatore koji ih vrebaju sa visine. Bijela boja na stomaku im pomaže da izbjegnu predatore koji ih vrebaju iz dubina (kada su u vodi).
    12. Različite vrste pingvina privlače partnera na različite načine. Kraljevski pingvini pjevaju duge pjesme sa svojim partnerima. Mužijaci Papuanskih pingvina poklanjaju svojim partnerima darove koji se uglavnom sastoje od šljunka ili kamenja. Za pingvine, jaka ‘ljubavna’ veza je izuzetno važna za podizanje mladih.
    13. Veći pingvini obično žive u hladnijim krajevima. Manji pingvini obično žive u umjerenim i toplijim krajevima.
    14. Najstariji pronađeni fosil pingvina, Waimanu manneringi, star je oko 60 miliona godina. Njegovo ime dolazi od Maori pojma za “vodene ptice”.
    15. Pingvini mogu kontrolisati protok krvi u svojim ekstremitetima.
    16. Pingvini mogu piti slanu vodu jer imaju posebnu žlijezdu koja filtrira sol iz krvotoka.
    17. Odrasli mužjak Carskog pingvin je ptica koja može izdržati najduže bez hrane. Tokom perioda inkubacije, oni neće jesti oko 115 dana!
    18. Pingvini se obično ne boje ljudi.
    19. Pingvini su izgubili sposobnost da lete prije nekoliko miliona godina. Međutim, oni su ptice koje najbrže plivaju i najdublje rone. Ujedno su i najveće vodene ptice.
    20. Svakog 25. aprila obilježava se Svjetski dan pingvina.
  • 30 zanimljivih činjenica o (domaćim) mačkama +

    1. Prosječna dob za kućnu mačku je 15 godina, dok je prosječna dob za mačke koje žive na ulici 3 do 5 godina.
    2. Ukoliko rep mačke ‘podrhtava’ u vašoj blizini, to znači da vam mačka izjavljuje ljubav.
    3. Mačke koriste brkove za pomoć pri navigaciji u skučenom ili mračnom prostoru.
    4. Mačke imaju 32 mišića u samo jednom uhu.
    5. Drevni Egipćani su obožavali mačke, a redovno su ih koristili i za čuvanje žita od miševa.
    6. Vrata za mačke izumio je Sir Isaac Newton.
    7. Mačke vide u mraku.
    8. Na svijetu postoji oko 500 miliona domaćih mačaka (33 različite vrste).
    9. Svaka mačka ima unikatan otisak njuške, baš kao što ljudi imaju unikatan otisak prsta.
    10. Jedna mačka (ženka) može imati više od 100 mačića tokom svog života. Jedan par mačaka i njihovih mačića može proizvesti čak 420.000 mačaka u samo sedam godina.
    11. Studije pokazuju da, što se više obraćate svojoj mački, i ona će sve više ‘obraćati’ vama.
    12. Mačke troše 30% svojih budnih sati dotjerivajući se.
    13. Mačke mogu proizvesti preko 100 vokalnih zvukova, dok psi mogu samo 10.
    14. 1879. godine u Belgiji je 37 mačaka korišteno za za isporuku pošte na selima. Međutim, ova praksa se ubrzo prekinula jer “mačke nisu bile dovoljno disciplinirane”.
    15. U životu, prosječna kućna mačka prede oko 10.950 sati. Brojne studije su pokazale da zvuk koji mačke ispuštaju dok predu imazdravstvene prednosti za ljude.
    16. U mnogim testovima se pokazalo da mačke uopšte ne vole ukus miševa.
    17. U prosjeku, mačke provedu dvije trećine dana spavajući. To znači da je devetogodišnja mačka bila budna samo 3 godine svog života.
    18. Ljudi i mačke imaju identične regije u mozgu koje su odgovorne za emocije.
    19. Najstariji dokaz o mački kućnom ljubimcu pronađen je na Kipru, i to u grobu  za mačku koji je star oko 9.500 godina!
    20. U vrijeme španjolske inkvizicije, papa Inocent VIII osudio je mačke kao zla bića, zbog čega je na hiljade mačaka spaljeno. Nažalost, ubijanje mačaka dovelo je do ekspanzije miševa koji su samo pogoršali stanje kuge poznate kao “Crna Smrt”.
    21. Prva mačka u svemiru bila je francuska mačka po imenu Felicette (tzv. “Astrocat”). Poslana je u svemir 1963. godine, i preživjela je put.
    22. Mačka može trčati brzinom do 50 km/h (samo na kratkoj udaljenosti).
    23. Kada se mačka mazi od vaše noge, ona to ne čini samo da bi skrenula pažnju na sebe, već i da bi označila svoju teritoriju.
    24. Kad bi porodična mačka umrla u drevnom Egiptu, članovi porodice bi od tuge obrijali obrve. Također su održavali i pogrebne rituale tokom kojih bi pili vino i udarali se u grudi. Mačku bi zatim balzamirali i malenu mumiju smjestili u porodičnu grobnicu. 1888. godine, više od 300.000 mumuficiranih mačaka je pronađeno na samo jednom groblju.
    25. Iako se u mnogim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike crna mačka smatra kao znak loše sreće, u Velikoj Britaniji i Australiji, crne mačke smatraju se smatraju srećonošama.
    26. Sposobnost mačaka da pronađu svoj put kući zovese “psi-putovanje.” Stručnjaci smatraju da mačke ili koristite ugao sunčeve svjetlosti kako bi pronašle put ili da imaju magnetizirane stanice u mozgu koje djeluju kao kompas.
    27. Iskazivanje romantične ljubavi prema mački (zaljubljenost) naziva se Ailurophilia.
    28. Najstarija mačka na svijetu, Crème Puff, iz Austina, Teksas, imala je 38 godina.
    29. Najbogatija mačka na svijetu je Blackie, kojoj je vlasnik Ben Rea u oporuci ostavio 15.000.000 £ (funti).
    30. 28 mart se u nekim dijelovima svijeta obilježava kao “Poštuj svoju mačku” dan.
  • 5 činjenica o kornjačama koje niste znali +

    Iako više voli oceane i nema baš previše veze s našim morem, kornjača je životinja koju ćemo ljeti susretati češće nego u ostalim godišnjim dobima.

    Kornjača je životinja koja je možda najstariji živući stanovnik Zemlje i već kao takva zaslužuje svaku pažnju. No, jeste li znali da je kornjača...

    ... bila na Mjesecu i vratila se nešto mršavija, ali živa. U svemirskoj su je letjelici, davne 1968. godine, na daleki put lansirali Rusi.

    ... ima posebnu žlijezdu koja pomaže ukloniti morsku sol iz vode koju pije. Da ljudi imaju takvu sposobnost, pitanje nedostatka slatke vode u svijetu bilo bi riješeno.

    ... prisutna na svim kontinentima, osim na Antarktici.

    ... inspirirala vojsku koja se borila još u antici. Vojnici su se formirali u skupine i držali ispred ili iznad sebe oklop.

    ... u nekim istraživanjima pokazala bolju snalažljivost od štakora, za kojega mnogi znanstvenici tvrde da je iznimno pametan. Stoga, žuri polako, savjetovala bi vam svaka kornjača.

  • 50 zanimljivih činjenica o životinjama +

    1. Neke stonoge, kao što jeApheloria Virginiensis, mogu lučiti cijanid kroz male otvore u tijelu.
    2. Kolibri ptice imaju nevjerovatno brz metabolizam, što znači da su uvijek samo nekoliko sati udaljeni od umiranja od gladi.
    3. Morske vidre ponekad ubijaju i nakon toga siluju baby tuljane u blizini obale Kalifornije. Koliko god se ovo bizarno moglo činiti, ovakvo ponašanje se ne razlikuje od standardnog parenja vidri u kojem mužjaci doslovno siluju ženke koje se opiru i koje često izgube život u procesu.
    4. U prosjeku, morski psi ubiju 5 – 10, a krave oko 100 ljudi svake godine. 67% Ljudi preživi napad Velike bijele ajkule.
    5. Tigar je najveća vrsta mačke. Oni mogu biti dugački i do 3,3 metra, te teški i do 300 kg.
    6. Prije se vjerovalo da su zebre bijele, s crnim prugama (jer neke zebre imaju bijel stomak). Embriološki dokazi ipak pokazuju da su zebre crne, sa bijelim prugama i bijelim stomakom.
    7. Plavi kit, najveća životinja na svijetu, je težak kao 2.667 ljudi (prosječna težina čovjeka: 70kg), te dugačak kao košarkaški teren.
    8. Sivi Soko (Falco peregrinus) je najbrža ptica, Crni marlin (Makaira indica) najbrža riba, a Gepard (Acinonyx jubatus) najbrža kopnena životinja na svijetu.
    9. Morska osa (Chironex fleckeri) je jako otrovna vrsta meduza koje žive u morskim područjima sjeverne Australije. U samo jednoj morskoj osi nalazi se dovoljno otrova da ubije 30 odraslih ljudi.
    10. Darwinov pauk može isplesti jednu od najvećih – i najsnažniju mrežu na svijetu. Ovi pauci proizvode najjači biološki materijal – 10 puta jači od kevlara, materijala od kojeg se prave pancirne veste!
    11. Kakapo (Strigops habroptila) je jedinstvena vrsta papagaja: jedini je papagaj na svijetu koji ne može letjeti, najteži papagaj, noćni, biljojed je, mužjak brine o mladuncima – a također su i najglasnije ptice na svijetu.
    12. Na svijetu postoji oko 1100 vrsta šišmiša, a gotovo svi imaju funkcionalne oči, doduše ne tako razvijene kao oči drugih noćnih životinja – ali ipak funkcionalne.
    13. Komodski zmaj, Komodski varan ili Komodo zmaj (Varanus komodoensis) je najveći živi gušter na svijetu, a najveći primjerak ikad izmjeren bio je dugačak 3,13 metara i težak čak 166 kg.
    14. Do sada je dokumentovano daThaumoctopus mimicushobotnica (mimic octopus) može imitirati čak 15 različitih životinja (oblika).
    15. Studija provedena na Sveučilištu u Minnesoti otkrila je da vlasnici mačke imaju između 30 i 40 posto manje šanse da umru od kardiovaskularnih bolesti. Prema studiji, vlasnici pasa nemaju ove pogodnosti.
    16. Crna Mamba (Dendroaspis polylepis) je najbrža šumska zmija na svijetu (16–20 km/h). Ugriz Crne mambe je gotovo uvijek smrtonosan, a u poređenju sa ostalim zmijama, njihov otrov djeluje najbrže.
    17. Naučnici su uspjeli istrenirati pse da detektuju rak debelog crijeva, kože, mjehura, pluća, dojke i jajnika (kod ljudi). U mnogim slučajevima, oni su tačniji, brže donose rezultate i mnogo su jeftiniji od laboratorijskih testova. U studiji provedenoj 2006. godine, istraživački psi su otkrili rak pluća i dojke sa nevjerojatnih 88% -97% tačnosti.
    18. Svaki vuk zavija drugačije. To znači da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim noćima. Alfa mužijaci i veći vukovi proizvode dublje tonove, dok niže rangirani vukovi u čoporu proizvode više tonove.
    19. Mnoge životinje mogu regeneristai dijelove svojih tijela, ali Aksolotl (Siredon pisciformis, ili Ambystoma mexicanum) može regenerisati sve. Može regeneristati kompletna leđa, sve udove, oči, čeljusti, pa čak i srce. Ako vam to nije dovoljno impresivno: aksolotl može regenerisati i dijelove mozga! Ponekad čak, kada izgube nogu, regenerišu dvije.
    20. Štakori se razmnožavaju tako brzo da u samo 18 mjeseci 2 štakora mogu stvoriti populaciju koja broji više od milion jedinki.
    21. Flamingo može jesti samo ako mu je glava okrenuta naopako (naglavačke).
    22. Šišmiš može pojesti do 1000 kukaca za samo jedan sat.
    23. Prema podacima iz Ginisove knjige rekorda iz 2010. godine, Phoneutria, poznatiji kao brazilski lutajući pauk ili naoružani pauk (“armadeiras” na portugalskom) je najotrovniji pauk na svijetu.
    24. Kod svinja, orgazam traje i do 30 minuta.
    25. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda,Veliki kazuar/ australijski kazuar / južni kazuar (lat. Casuarius casuarius) je najopasnija ptica na svijetu.
    26. Nilski konj može trčati brže od ljudi, uprkos činjenici da sama njihova koža može biti teška i do pola tone.
    27. Jezik plavog kita je velik kao prosječni azijski slon.
    28. Žirafe spavaju samo oko 1,9 sati (30 minuta dubokog sna) dnevno, a i taj san je podijeljen u nekoliko odvojenih intervala. S druge strane, neke životinje, poput smeđih šišmiša, spavaju i do 20 sati dnevno.
    29. Prema podatku iz 2008. godine, na svijetu postoji najmanje 43.678 vrsta pauka.
    30. Samo jedna plavoprstenasta hobotnica ima dovoljno otrova da ubije 26 odraslih ljudi – otrova koji je 10.000 puta toksičniji od cijanida!
    31. Zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojim vrane izdrobe mrave i namažu ih po svom tijelu. Vjeruje se da ovo čine zbog mravlje kiseline koja im pomaže da odbiju parazite.
    32. Ako u blizini ima vode, rakun će u većini slučajeva iskorostiti priliku i oprati hranu prije nego što je pojede.
    33. Gnijezdo bjeloglavog orla (Haliaeetus leucocephalus) može biti teško i do 2 tone.
    34. Pijavica ima 300 zuba i 32 mozga.
    35. Afrički divlji psi se uvijek brinu za starije, bolesne ili na drugi način krhke članove svog čopora.
    36. Pas vodič sluša naredbe slijepe osobe, ali ako ta naredba vodi direktno u opasnost, ovi psi su istrenirani da to uoče, te da odbiju poslušati vlasnika. Ovakvo ponašanje se naziva “inteligentna neposlušnost.”
    37. Kopneni taipan (Oxyuranus microlepidotus) se smatra najotrovnijom zmijom na svijetu, a toliko je otrovna da samo jedan ugriz ove zmije sadrži dozu otrova dovoljno snažanog da ubije 250.000 miševa, odnosno 100 odraslih ljudi!
    38. Balegari, crne bube koje se hrane balegom sisara i u nju polažu jaja, koriste Mliječni Put prilikom navigacije. Ovi insekti su ujedno i jedine jedine životinje (osim ljudi) koje dokazano koriste zvijezde za orijentaciju.
    39. Poznato je da grbavi kitovi mogu formirati prijateljske odnose sa drugim kitovima koji traju cijeli život. Iako skoro cijelu godinu budu razdvojeni, nekako se uvijek uspiju sresti tokom ljeta u oceanu, a to vrijeme provode hraneći jedan drugog ili samo plivajući skupa.
    40. Krokodil ne može micati jezik i ne može žvakati hranu. Ali zato ima toliko snažnu probavnu kiselinu da može probaviti i čelični ekser.
    41. Gmazovi nastanjuju sve kontinente osim Antarktika.
    42. Najduži zabilježeni let kokoške trajao je 13 sekundi.
    43. Ženka vrapca će često pronaći gnijezdo druge ženke koja se parila sa istim partnerom, te ubiti sve mlade ženke koje su se tek izlegle u njemu. Na ovaj način ona osigurava dragocijeno vrijeme koje će mužjak provoditi pomažući njoj da odgaja mlade, a ne drugim ženkama.
    44. Ljudi, mravi i čimpanze su jedini organizmi koji ratuju.
    45. Stručnjaci procjenjuju da 9 od svakih 10 živih bića živi u oceanu.
    46. Koko, gorila najpoznatija po tome što komunicira s ljudima pomoću jezika znakova (poznaje više od 1.000 znakova) je 1985. godine za rođendan dobila mačku – nakon što je specifično tražila taj poklon. Nažalost, mačku je godinu dana kasnije udario automobil, a Koko je prošla dugi proces žaljenja, što pokazuje koliko je razvila duboku i emocionalnu vezu sa mačkom.
    47. Prema istraživačima na Smithsonian Tropical Research Institutu, mozgovi malih pauka su toliko veliki da ispune sve tjelesne šupljine, uključujući i one u nogama.
    48. Grizli medvjedi (Ursus arctos horribilis) mogu namirisati plijen udaljen i do 30 kilometara.
    49. Kitovi ulješture su najglasnije životinje na svijetu, a proizvode nevjerovatno glasan zvuk od 230 decibela. Ako ipak mjerimo glasnoću u odnosu na veličinu životinje, apsolutni šampion je mužjakMicronecta scholtzi,malenog vodenog insekta veličine 2 mm. Mužjaci M. Scholtziinsekta proizvode ovaj nevjerovatno glasan zvuk, pa čak i za njihovu veličinu, svojim penisom! Mužjak trlja penis od hrapavu površinu trbuha, te na taj način stvara zvuk jačine 99.2 dB.
    50. Svjetski dan životinja se obilježava svake godine 4. oktobra.
  • Brižni slonovi +

    Slonovi su iznimno socijalne životinje koje održavaju snažne obiteljske veze, kaže Dr.Joyce Poole, stručnjakinja za ponašanje slonova.

    Dokazano je da su slonovi sposobni obavljati više mentalne funkcije od većine ostalih sisavaca. Brzina kojom slon uči i obavlja zadatke je nevjerojatna. Mladi slonovi pamte više različitih puteva do hrane i vode i vole se igrati, što je svojstveno visoko inteligentnim bićima. Kroz igru, slonovi razvijaju socijalne sposobnosti koje su im potrebne za opstanak.

    Slonovi žive u skupinama koje predvode starije ženke. Obitelji su sastavljene od sestara, rođaka, teta, nećakinja, i njihovih mladih potomaka. Ove životinje mogu ostati zajedno i čitav život. Obitelj brani mlađe i bolesne članove.

    Članovi krda jedu, kupaju se i putuju zajedno. Oni obično ostaju u krugu od 40 metara od glavnih ženki. Ako su razdvojeni nekoliko sati, njihovo ponovno okupljanje je popraćeno pozdravima poput trčanja, okretanja u mjestu, dodirivanja surlama i glavama te ispuštanja glasnih zvukova.

    Slonovi komuniciraju međusobno uz pomoć dodira, zvukova i uz pomoć pokreta tijela. Uglavnom se dodiruju surlama, a uz pozdrav, to mogu biti nježni dodiri majke i mladunčeta ili "šamar" mlađem mužjaku od strane ženke, zbog lošeg ponašanja. 

    Kad slonovi komuniciraju glasovima, zvukovi niskih frekvencija koje proizvode, mogu putovati i po nekoliko kilometara. Istraživanja dokazuju da slonovi mogu komunicirati infra-zvukom kojeg čovjek ne može čuti.

    Emocionalni život slonova pokazuje njihovu veliku privrženost. Slonovi su spremni riskirati život da bi zaštitili ostale u obitelji. Poznato je da divlji slonovi proslavljaju rođenja novih mladunaca u krdu, a ponekad i plaču kad nastrada član obitelji. 

    U zarobljeništvu, slonovi se mogu vezati uz čuvare ili cirkuske radnike, odbijajući raditi s nekim drugim.

  • Dobri dupini +

    Iako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).

    Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih. U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapljanja. Dupini se približavaju ljudima i iz drugih razloga, npr. ako u vlastitoj zajednici ne mogu uspostaviti odnose (vrlo su društvena bića, koja u izolaciji mogu uginuti), te što tako mogu doći do obroka ili zabave. Dupini koji se svojevoljno približavaju i zadržavaju u blizini ljudi, nazivaju se druželjubivi dupini. 

    Prema riječima stručnjakinje za neuroanatomiju kitova, Lori Marino, upravo dupini bi mogli biti druga vrsta po inteligenciji na Zemlji. Argumenti se zasnivaju na činjenici da dobri dupini imaju imaju vrlo kompleksan dio mozga odgovoran za rješavanje problema, samosvijest i mnoge druge osobine koje se vežu za ljudsku inteligenciju.

    Poznato je i da dupini imaju razvijen smisao za humor! Znaju plivati neprimjetno za pelikanima i potom ih iznenada čupnuti za perje na repu. Slične nestašluke izvode i s kornjačama – okreću ih neprekidno oko osi!

    Obitelj dupina

    Dupini imaju nevjerojatno uređen obiteljski život. Kad mladi dupin dolazi na svijet, dva ili više dupina (npr. baka i teta), preuzimaju ulogu "babice", pomažu majci i štite je od napada morskih pasa. Potom čitava ta skupina prati mladunca na morsku površinu, kako bi prvi put udahnuo zrak.

    Na isti si način međusobno pomažu ukoliko je neki član ozlijeđen. Na njegovo zapomaganje, ostali dupini žure u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode.

    Još zanimljivosti o dobrim dupinima:

    • Dupini ne piju vodu. Potrebu za vodom namiruju iskorištavanjem vode iz hrane. Obzirom da je koža dupina nepropusna za vodu, količina vode koja im je potrebna nije velika.
    • Dupini imaju fleksibilnu očnu leću, pa je njihov vid jednako dobar pod morem kao i iznad mora. Pod morem se koriste i eholokacijom (imaju lokator koji im omogućuje orijentaciju u prostoru).
    • Dupini najviše vremena pod vodom provode dok love; oko 3-4 minute. No, ako se nalaze u opasnosti, dupini mogu pod vodom provesti i 6-7 minuta.
    • Ovisno o području u kojem žive, dupini mogu zaroniti i do 300 m. Ipak, prosjek zarona im je između 30 i 70 metara.
    • Dupini mogu živjeti i preko 50 godina, a ženke u prosjeku žive nešto duže. Prosječna starost koju doživljavaju u prirodi je oko 40 godina.
    • Dupini izgledaju kao da se uvijek smiju. Međutim, dupini ne mogu promijeniti izgled svojih usta. Ona izgledaju jednako i kad su dupini sretni i kad su ljuti!
    • Dupini ne sišu mlijeko već ga majka kontrakcijom mišića istiskuje iz svojih mliječnih žlijezda u usta mladuncu. Da se mlijeko ne bi miješalo s morem, ono mora biti jako gusto i masno. Mlijeko dupina sadrži oko 14% mliječne masti, što je 4 puta više nego što ima mliječne masti u mlijeku krava ili ljudi.
    • Dupini nikad ne spavaju. Jedna polovina mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovinu.
    • Mozak dupina je napredniji od mozga čimpanze, a radi se o bićima čiji je moral na razini ljudskog.
    • Znanstvenici tvrde da se dupini mogu prepoznati u ogledalu i proučavati vlastite pokrete te ih svjesno izvoditi dok se promatraju u ogledalu.
    • Mogu naučiti "tipkati" po tastaturi pod vodom, kako bi zatražili igračke s kojima se žele igrati.
    • Dupini komuniciraju. Stručnjaci diljem svijeta rade na dešifriranju jezika dupina, koji gotovo nikada ne prestaju s glasanjem.
    • Dupini su suočeni s brojnim prijetnjama koje uglavnom dolaze od ljudi. Naime, dupini u Jadranu gotov da i nemaju prirodne neprijatelje; mogli bi ih napasti jedino veći morski psi, no njih u Jadranu gotovo i nema.

    Opstanak dupina

    Ljudske aktivnosti su glavni razlog nestajanja dupina, poput uništavanja staništa, ilegalnog ribolova (nesavjesni pojedinci love ribu tako da u more bacaju dinamit). Ponekad se radi i o slučajnom ulovu, tj. zaplitanju dupina u mreže. Nedostatak ribe također direktno utječe na preživljavanje dupina, a potom veliko zagađenje okoliša.

    Tijekom ljetnih mjeseci, dupini na svijet donose svoje mladunce. Tada i veliki broj ljudi provodi vrijeme na moru, buka i broj plovila su povećani, pa dupini ne mogu u miru othraniti svoje mladunce. Stoga su prisiljeni tražiti druga područja, a u tome ponekad ne uspijevaju. 

  • Kako i zašto mačke predu? +

    Domaće mačke nisu jedine životinje koje predu. Neke divlje mačke i njihovi bliski rođaci također predu, a ponekad čak i hijene, zamorci, rakuni i vjeverice. Iako je lako pretpostaviti da mačke predu samo kada im je ugodno, istraživanja pokazuju da je predenje mnogo kompleksnije od toga, te da mačkama služi i kao sredstvo komunikacije te kao svojevrstan oblik samoliječenja.

    Kao što bilo koji vlasnik mačke zna, one često predu kada ih neko mazi, ali također predu i kada žele ili kada jedu hranu, te ponekad, dok tonu u san. Sve ovo vodi do opće prihvaćenog mišljenja da mačke predu samo kada se osjećaju ugodno i sigurno, no, mačke također predu i kada hrane mačiće, a stručnjaci vjeruju da tada predenje koriste kao određeni vid komunikacije –  mačići predu dajući znak majci da je sve u redu, a majke predu kako bi dodatno utješile mačiće.

    Malo manje je poznato (pogotovo ako nemate mačku) da mačke također predu kada osjećaju bol ili kada se nalaze u stresnim situacijama. Neki veterinari kažu da mačke na taj način pokušavaju utješiti same sebe, baš kao što čovjek pokušava glumiti lažni osmijeh kada je nervozan.

    Veterinarka Kelly Morgan izjednačava ovu reakciju sa osmijehom. “Ljudi će se nasmijati kada su nervozni, kada žele nešto, kada su sretni, pa je možda i predenje jedna takva umirujuća gesta.”

    Kako mačke predu?

    Biolozi su nekada mislili da zvuk predenja uzrokuje krv dok teče kroz mačiju donju veliku venu koja nosi krv iz donje polovice tijela u srce. Ali novija istraživanja pokazuju da zvuk zapravo proizvode mišići grkljana.

    Da bi mogla presti, mačkin mozak će poslati signal (neuronski oscilator) do njihovog grkljana (larynx) i dijafragmalnih mišića. Mišići grkljana tada počinju treperiti, ograničavajući protok zraka, a zatim se opuštaju omogučujući zraku da slobodno prolazi u oba smijera. Ovi trzaji mišića se javljaju po stopi od 25-150 vibracija u sekundi, a uzrokuju kratkotrajno odvajanje glasnica, koje omogućuje mački da prede tokom udisaja i izdisaja.

    Svaka mačka prede na sličan način, ali ako ste imali priliku da boravite u blizini više mačaka, mogli ste primjetiti da svaka prede malo drugačije. Zvuk i volumen predenja mogu varirati, ali se tehnički i dalje smatraju “mišićnim tremorom”, a ne stvarnom vokalizacijom.

     Zašto mačke predu?

    Iznad smo već naveli nekoliko razloga za predenje, kao što su ugodan ili neugodan osjećaj, kao i vid komunikacije između majke i njezinih mačića. Ali komunikacija ne završava samo sa majkom i mačićima. Poznato je da neke domaće mačke razvijaju određeni stil predenja koji koriste za komunikaciju s vlasnikom (čovjekom), a naučnici ovo porede sa plačom beba.

    Neke mačke će početi presti jednostavno kada im nešto zatreba, bilo da žele našu pažnju, da ih mazimo ili da ih nahranimo – baš kao i bebe koje počnu plakati. Ovakvo ponašanje se nazivazahtjevno predenje, a mačke mu često dodaju i određenu vokalizaciju u cilju da što prije dobiju odgovor od svojih skrbnika. U tim trenucima, mačka nam jednostavno govori: “Trebam nešto!”

    Prema istraživačima sa Sveučilišta u Sussexu, domaće mačke mogu naučiti da ubace tužan krikunutar svog standardnog predenja koji ima svrhu da iritira ljudsko uho, a u samoj ljudskoj prirodi je da učini nešto da zaustavi ovaj vapaj. Studija je zaključila da mačke jednostavno iskorištavaju urođene sklonosti kod ljudi da odgovore na plač. Veterinar dr. Benjamin L. Hart kaže da su “mačke očito naučile kako da natjeraju ljude da ih što prije nahrane.”

    Predenje ima još jedan učinak koristan za mačke, a to je zdravlje. Kao što smo već napomenuli, mačke predu i kada su bolesne, povrijeđene, ili u nekoj vrsti boli. Mnoge studije su istraživale povezanost predenja i boli te zaključile da predenje može djelovati na mačku kao neka vrsta fizikalne terapije. Naime, istraživanja su pokazala da predenje može povećati gustoću kostiju i ozdravljenje mišića. Isti tretman frekvencije se ponekad koristi i kod ljudi prilikom ubrzavanja zarastanja određenih vrsta rana, a stručnjaci ponekad i predlažu da ljudi u tim situacijama borave u blizini mačaka.

    Predenje nije dobro samo za mačke – mnoge studije su pokazale da i sami vlasnici (ljudi) mogu imati zdravstvene koristi. Istraživanja pokazuju da mačke mogu ublažiti stres i smanjiti krvni pritisak bolje od svih ostalih kućnih ljubimaca. Jedna 10-ogodišnja studija provedena na Sveučilištu u Minnesoti je zaključila da vlasnici mačaka imaju 40% manje izglede za srčani udar od ljudi koji nemaju mačku, te da u ovom slučaju predenje igra značajnu ulogu.

    Ljekovita svojstva na stranu, većina stručnjaka se slaže da predenje ipak najviše koristi mačkama kao neverbalni način komunikacije s drugim mačkama i ljudima.

  • Kako Kameleoni mijenjaju boju? +

    Sposobnost kameleona da mijenjaju boju oduvijek je fascinirala ljude. 

    Za razliku od ostalih životinja koje mijenjaju boju, kameleoni svoje nijanse ne mijenjaju akumuliranjem ili raspršivanjem pigmenta unutar stanica kože. Umjesto toga, oni mijenjaju boju kože podešavanjem sloja posebnih stanica u svojoj koži.

    Kameleoni se oslanjaju na promjene koje utječu na to kako se svjetlost reflektira na njihovu kožu. Umjesto da upijaju svjetlo, oni koriste fenomen poznat kao strukturalna boja, koja koristi površinsku nanoskalnu geometriju, kako bi natjerala pojedine valne duljine svjetla da se saviju ili odskoče na specifičan način.
     
    Za potrebe istraživanja, znanstvenici su proučavali kožu odraslih muških i ženskih kameleona, koji nastanjuje područje Madagaskara i na kojima su identificirali dva debela sloja stanica. 

    One gornje sadržavaju nanokristale različitih veličina i oblika, koji su ključni za promjene boje. Kameleon može promijeniti strukturni raspored gornjeg sloja stanica opuštenim stanjem ili uzbuđenjem, što dovodi do promjene.
     
    "Kad je koža u opuštenom stanju, nanokristali u stanicama su vrlo blizu jedan drugog, a stanice reflektiraju kratke valne duljine, kao što je npr.plava. Kada su uzbuđeni, razmak se povećava, što ujedno znači i veće valne duljine, poput žute, crvene ili narančaste. Plava pomiješana sa žutom daje zelenu, koja ih odlično kamuflira među drvećem i biljkama", zaključili su znanstvenici.
     
    U drugom, dubljem sloju kože, kristali imaju ulogu toplinske zaštite. Taj dubinski sloj kože neće propustiti infra-crveno zračenje, nego će ga odbiti, a životinja se tako štiti od opasnog sunčevog zračenja i visokih temperatura.

  • Kitovi oponašaju govor čovjeka +

    Stručnjaci tvrde da bi mladi beluga kitovi iz porodice bijelih kitova mogli naučiti govoriti poput čovjeka.

    Kitovi mogu oponašati ljudski govor. Ronilac u bazenu istraživačkog centra je čuo kako beluga ponavlja riječ "out" (vani, iz). Kada je izronio na površinu bazena, pitao je tko mu je od prisutnih dovikivao "out" i doznao kako to nisu bili ljudi, već da je beluga kit oponašao ljudske glasove kako bi uspostavio kontakt.

    The Mirror piše kako to nije izdvojen slučaj. Među stručnjacima je poznat kit Noc koji je oponašao ljudski govor, a da bi to uspio morao je mijenjati pritisak u nosnoj šupljini i zato su njegovi zvukovi bili dosta različiti od zvižduka kojima se inače kitovi glasaju. Noc je uz pomoć podvodnog mikrofona kontaktirao sa znanstvenicima.

  • Ko najbolje njuši? +

    NAJBOLJI NJUH NA KOPNU - medvjed
    Medvjedi njuše 2100 puta bolje nego ljudi, a 7 puta bolje nego psi tragači.

    NAJBOLJI NJUH U MORU - morski pas
    Kap krvi mogu osjetiti na udaljenosti od jednog kilometra. 

    SUPROTNI SPOL - dudov svilac
    Dudov svilac može nanjušiti svoju partnericu s udaljenosti od 11 kilometara.

  • Koliko je velika najveća životinja na Svijetu? +

    Sa prosječnom dužinom od 30 metara i težinom od 180 tona, Plavi kit je ubjedljivo najveća životinja koja je ikada postojala na našoj planeti!

    Balaenoptera musculus, poznatiji kao Plavi kit, svojom veličinom nadmašuje sve i jedno živo biće iz prošlosti ili sadašnjosti – uključujući i dinosaure. Najveći Plavi kit koji je do sada zabilježen dugačak je čak 33 metra. Da bi lakše stvorili sliku o ovoj ogromnoj životinji, za vas smo pripremili grafički prikaz i uporedili ga sa nekoliko prepoznatljivih stvari:

    Zanimljive činjenice o Plavim kitovima

    • U pluća Plavog kita može stati oko 5.000 litara zraka, oko 1000 puta više od prosječnog čovjeka.
    • Plavi kitovi su najglasnije životinje na Zemlji! Njihovo oglašavanje dosegne razinu do 188 decibela, što je glasnije od mlaznog aviona, koji doseže samo 140 decibela. Ljudska vika je oko 70 decibela.
    • Oni su brzi, odlični plivači, sposobni da dosegnu brzinu od 48,3 km/h, iako se obično kreću brzinom od 19,3 km/h.
    • Prema izvješću iz 2002. godine, procjenjuje da na svijetu postoji između 5.000 do 12.000 Plavih kitova.
    • Plavi kitovi mogu čuti jedni druge na udaljenosti od 1.600 km.
    • Naučnici procjenjuju da Plavi kitovi mogu živjeti najmanje 80 godina.
    • Nakon otprilike godinu dana unutar majčine utrobe, beba Plavog kita može težiti i do 2,7 tone, te biti dugačka do 8 metara. Kada se rodi, hrani se samo majčinim mlijekom i dobija oko 90 kg dnevno!
    • Tokom ljetne sezone, Plavi kit konzumira nevjerojatnih 3,6 tona krila ili više svaki dan. To znači da može pojesti i do 40 miliona krila na dan. Dnevna potreba Plavih kitova iznosi oko 1.5 milion kalorija.
  • Koze na drveću +

    Maroko je jedina zemlja na svijetu gdje se koze penju na drveće. Starije koze skaču s jedne na drugu tanku granu, a mlađe se vertikalno penju ili spuštaju niz stablo.

    Zoolozi su objasnili da je uzrok penjanja koza na drveće - argan. 
    To je vrsta drveta, slična maslinovom, sa sočnim plodovima. Želja koza da se zaslade plodovima argana vodi ih od drveta do drveta, a pastiri ih prate. 

    Inače, plodovi argana u sebi sadrže košticu koju koze ne mogu probaviti. Pastiri te koštice skupljaju, pa od njih pripremaju jestivo ulje od argana, koje je upotrebljivo i u kozmetičke svrhe. Osim što se tim uljem premazuje lice, ono se zajedno sa šećerom i bademima miješa u neku vrstu slatke paštete koja je čuveni desert Maroka.

    Takvo ulje je rijetkost jer i argan drveće polako nestaje, a uzrok tome su upravo koze. Stoga je na nivou države donesena odluka da se koze u određenim godišnjim periodima čuvaju što dalje od drveća argana, kako bi se sačuvalo nešto plodova za proizvodnu, a nešto ostavilo i kozama. 

  • Krokodili se mogu popeti na stablo? +

    Ljudi koji se kreću područjima u kojima obitavaju krokodili uglavnom gledaju na tlo i u vodu kako bi bili sigurni da ih neće napasti ti opasni gmazovi, ali stručnjaci upozoravaju da opasnost može vrebati i iz visine, jer su krokodili u stanju uzverati se i na stablo!

    Unatoč tome što krokodilima nedostaju fizička obilježja koja su u pravilu potrebna za penjanje, oni se u stvarnosti penju na stabila sve do krošnje, tvrdi znanstvenik sa Sveučilišta Tenessee Vladimir Dinets.

    Stručnjaci su promatrali krokodile u Australiji, Africi i Sjevernoj Americi i pritom došli do zanimljivih otkrića. Njihovo istraživanje potvrđuje da su krokodili u stanju uspeti se do 180 centimetara visine, a Dinets kaže da je čuo priče ljudi koji poznaju krokodile i koji kažu da se ti gmazovi mogu uzverati i do devet metara.

    Krokodilima nedostaju prsti, koji su inače potrebni za penjanje. Unatoč tome, prvenstveno manji i mlađi krokodili viđeni su kako se penju na okomita stabla, dok se veći običavaju verati na nagnuta, što sve ukazuje na njihovu neobičnu pokretljivost, tvrdi Dinets.

    "Oni se kreću polako, ali u konačnici dođu na cilj", kaže znanstvenik.

    Rezultati istraživanja, u kojemu su sudjelovali i stručnjaci iz Australije i Floride, objavljeni su u siječnju u časopisu "Herpetology Notes".

    Znanstvenici smatraju da se krokodili penju kako bi imali bolji pregled nad svojim područjem i kako bi se grijali na suncu.

    "Najčešće ih se vidjelo kako se sunčaju na stablu u područjima gdje na tlu nedostaje mjesta za sunčanje, što upućuje da traže mjesto gdje će održati tjelesnu temperaturu", piše u zaključcima istraživanja.

    "Isto tako, njihov prirodni oprez navodi na zaključak da se penju kako bi imali bolji pregled nad mogućim prijetnjama i plijenom", dodaju stručnjaci.

  • Leteća zmija +

    U Aziji postoji čak 5 vrsta "letećih" zmija, koje narastu od 60 cm do 1,2 metra, a većinu vremena provode u krošnjama azijskih šuma. Njihov otrov nije poguban za ljude, već samo za male životinje kojima se hrane: žabe, ptice, glodavce, guštere i šišmiše.

    Leteće zmije nemaju krila, udove, niti opne za "jedrenje" poput nekih vrsta vjeverica, a ipak u letu mogu prijeći udaljenosti i do 100 metara. Što su zmije manje, to su vještije u letu.

    Kada se pripremaju za skok, dogmižu do kraja grane i objese se poput kuke. Potom odskoče s grane, spljošte tijelo, uvuku trbuh i rašire rebra. Taj oblik tijela zmijama pomaže u preletu i usporava padanje. 

    U zraku zmije zapravo nastavljaju "valovito gmizati", na sličan način na koji to čine na zemlji. Prilikom preleta, one mogu skretati i mijenati smjer.

    Znanastvenici smatraju da leteće zmije svoju vještinu koriste kako bi pobjegle grabežljivcima ili uhvatile plijen.

  • Medvjedica na drvetu +

    U Colorado Springsu, vatrogasci su već navikli na skidanje uplašenih mačaka s drveća, no nije im bilo svejedno kad su u nedjelju pozvani na intervenciju da s drveta skinu stotinjak kilograma tešku - medvjedicu. 

    Medvjedica se na drvo popela u prijepodnevnim satima, no stanovnici su je opazili tek oko 15 sati. 

    Vatrogasci su medvjedicu pokušali uspavati strelicom, no promašili su pa se medvjedica popela još više na drvo. Nakon što su uspjeli, medvjedica je spuštena na zemlju pet sati nakon dojave.

  • Može li gušteru otpasti rep? +

    Može. Kad neka životinja uhvati guštera za rep, gušterov će rep ostati u ustima životinje i još se neko vrijeme micati, zavaravajući lovca. Bezrepi će gušter za to vrijeme, bježati koliko ga noge nose. Razlog leži u činjenici da u sredini svakog repnog kralješka guštera, postoji neokoštana poprečna pregrada. Zbog manjeg otpora, na tom se mjestu rep može prekinuti. Naravno da je takvo otkidanje za svakog guštera bolno, ali u strahu za vlastiti život svako će živo biće dati sve od sebe da preživi.

    No, ono što se drugim životinjama neće dogoditi, jest regeneracija (obnavljanje). Naime, gušteru će nakon nekog vremena izrasti novi rep, i sve će opet biti kao prije.

  • Naj životinje +

    Koje su životinje najpametnije?

    • Delfini i kitovi, veliki majmuni (gorile, čimpanze i orangutani), slonovi, psi, mačke, papige, vrane, štakori i svinje.

    Koja životinja je najveća pričalica?

    • ŽAKO PAPAGAJ je najveća pričalica među životinjama. Ovaj papagaj se smatra izuzetno pametnom pticom koja je sposobna imitirati ljudski govor. Može zapamtiti do tisuću riječi i govoriti u rečenicama. 

    Koja životinja najbolje pamti?

    • ČIMPANZA - dovoljan im je samo kratak pogled da upamte desetak brojeva na ekranu računala i njihov položaj. Impresivna vizualna memorija čimpanze ne gubi na snazi čak ni ako im netko ometa pozornost.
    • SLONICA - Po mirisu svojeg slonića, slonica uspijeva u opsežnu mentalnu mapu, kao u računalo, spremiti informacije gdje se slonić igra i kamo je krenulo.
    • HOBOTNICA - Pamćenje kod hobotnice povezano je s čak pola milijarde neurona. U situacijama u kojima joj je život u opasnosti pamćenje ulazi u fazu u kojoj životinja pamti svaki detalj. Tako hobotnica nikad ne zaboravlja svojeg neprijatelja.
    • MORSKI LAV - Morski lavovi imaju iznimno dugotrajno pamćenje. Iako im je životni vijek oko 25 godina, morski lav pamti što je naučio prije deset.

    Koja životinja najviše jede?

    • PLAVETNI KIT - pojede čak pet tona sitnih račića dnevno.

    Koja životinja ima najviše nogu?

    • KALIFORNIJSKA STONOGA - ženka u prosjeku ima oko 600 nogu. Mužjaci su dvostruko manji i imaju između 320 i 400 nogu.

    Koja životinja najduže živi?

    • KORNJAČE su životinje s najduljim životnim vijekom. Po dužini životnog vijeka najpoznatije su kornjače s Galapagosa, koje žive oko 150 godina.

    Koja životinja je najbrža?

    • SOKOL je najbrži! Dostiže brzinu veću od 322 km/h i prema tome je najbrža životinja na Zemlji. Ovu brzinu dostiže pri lovu: prvo se diže u visine, a zatim se sunovrati na plijen.
    • SJEVERNOAFRIČKI NOJ najbrža ptica trkačica – dostiže brzinu od oko 72,5 km/h.
    • GEPARD je najbrža kopnena životinja, može dostići brzinu od 115 km/h, što je brzina osobnog automobila. Ima rastezljivu kralježnicu, što mu omogućuje da pravi ogromne sedmometarske skokove. No, brzo trči samo na kratkim udaljenostima i mora se odmoriti nakon približno 500 metara. Iz mirovanja, u samo dvije sekunde postiže brzinu od 72 km/h.
    • PLISKAVICA je najbrža životinja u vodi i može dostići brzinu od 56,5 km/h. Srodnik je delfina.

    Koja je životinja najsporija?

    • LJENJIVAC je najsporija životinja na svijetu. Spava dnevno po 18 h. Obično visi sa grana naglavačke, a kada je budan za jedan dan prijeđe samo nekoliko metara. Hrani se lišćem sa grana, a da probavi jedan obrok mu treba oko mjesec dana.
    • MORSKI KONJIC je najsporija riba na svijetu. On u jednoj sekundi uspije prijeći samo 4 mm.  

    Koja životinja najbolje skače?

    • BUHA - Može preskočiti udaljenost od 85 cm, što iznosi oko 285 dužina njezinog tijela.

    Koja životinja je najglasnija?

    • PLAVETNI KIT je najglasnija životinja u vodi – njegov glas je niske frekvencije i dostiže do 188 decibela te se može detektirati s udaljenosti od 800 km!

    Koja je životinja najveći graditelj?

    • DABAR - gradi nasipe s gotovo inžinjerskom vještinom i točnošću. Tako precizno pregrize stablo na željenom mjestu, da ono padne na pravu stranu, točno u maticu rijeke koja će deblo odnijeti na dabrovo gradilište.

    Koja životinja je najsmrtonosnija?

    • KOMARAC ANOPHELES , tj. ženke ove vrste su najsmrtonosnije životinje na Zemlji, jer prenose malariju, od koje umre oko milijun ljudi svake godine!
    • MORSKA OSA je vrsta meduze koja ima oko 60 pipaka, a svaki je dug oko četiri i pol metra. Ovo je ujedno životinja s najvećom količinom otrova. Ima ga toliko da može odjednom ubiti 60 ljudi!
    • ZLATNOŽUTA GATALINKA je žaba velika svega 5 cm, a izlučuje količinu otrova koja može ubiti oko 10.000 miševa ili 20 ljudi. Hrani se kukcima, a njezin otrov potječe od supstance koja se nalazi u kukcima kojima se hrani. Kad bi se hranila nekom drugom hranom, ne bi bila otrovna. Živi samo u tropskim šumama zapadne Kolumbije (Južna Amerika).

    Koja životinja je najsnažnija?

    • Jedna vrsta JELENKA (kukac s tvrdim oklopom i velikim rogovima) je najsnažnija životinja. On može podignuti 850 puta veću masu nego što je njegova. 

    Koja životinja najduže čeka mlado?

    • SLONICA - u trbuhu nosi svoje mlado između 19 i 22 mjeseca. 

    Koja životinja ima najbolji vid?

    • SOKOL - Grabežljivci moraju svoj pogled snažno usmjeriti na plijen kako bi ga mogli uloviti. Odličnu dubinsku oštrinu vida omogućuje im to što vide s oba oka. Tako mogu precizno odrediti gdje se plijen nalazi i kolika je udaljenost između objekta.
    • ZEC - Životinje koje predstavljaju plijen imaju oči smještene postrance pa imaju široko vidno polje, a time i bolji pregled na sve strane. Zec ima vidni kut od 360 stupnjeva, što znači da u svojoj okolini može uočiti neprijatelja sa svake strane. Npr., vidni kut mačke je 180 stupnjeva.

    Koje životinje su najvjernije u ljubavi?

    • Ptice - čak 90% ptičjih vrsta je monogamno, dok je kod sisavaca taj postotak znatno manji, svega 5 %.
    • DABROVI - Poznati su po vjernosti jednoj partnerici, a u gradnji kuće i brane i odgoju mladunaca sudjeluju oba roditelja. Dabrovi pronalaze "novu ljubav" samo u slučaju smrti jednog od partnera.
    • VIDRE - Zaljubljene vidrice ne samo da su vjerne svojim partnerima i zajedno brinu o "kući" i mladuncima, već čuvaju jedna drugu i dok spavaju - drže za šape kako ne bi otplutale jedne od drugih!
    • VUKOVI - To su prave obiteljske životinje koje skrbe za svoje mlade, a ženki su vjerni tijekom cijelog života.
    • MUŽJAK VOLUHARICE - Druge ženke ne samo da ga ne zanimaju, već ih i napada.
    • CRNI LEŠINAR - Ako ulovi partnera u nevjeri, ne samo da će ga napasti, već će mu se u tome pridružiti i ostatak jata.
    • RODA - Rode odaberu partnera s kojim provedu cijeli život te se zajednički brinu za mlade.
    • ALBATROS - Albatrosi prelete oceane kako bi se vratili u isto gnijezdo te sa ženkom dijelili roditeljske dužnosti.
    • TERMITI - Na čelu zajednice termita su kralj i kraljica koji žive zajedno cijeli život stvarajući koloniju.
  • O zmijama Mambama +

    Mambe su predstavnice roda Dendroaspis i spadaju u najpoznatije svjetske otrovnice. 
     
    Dendroaspis bi u prijevodu s latinskog značilo - zmija koja živi na drvetu. To je točno, jer ove zmije najviše vremena provode na drveću i grmolikom raslinju, gdje se, kamuflirane izuzetnom zelenom bojom, stapaju s okolinom i tako s lakoćom dolaze do plijena, koji se najčešće sastoji od ptica, guštera i malih sisavaca.
     
    Postoje tri vrste zelenih mambi: angusticeps, viridis i jamesonitei, te poznata Crna mamba (Dendroaspis polylepis).
     
    Ove otrovnice raspolažu izuzetno moćnim neuro toksinom, koji direktno djeluje na centralni živčani sustav, i dok nije bilo protuotrova, ugriz ovih zmija je u 100 % slučajeva završavao smrtnim ishodom. Iz tog razloga, u Africi i dan danas mnogi starosjedioci šapuću kad pričaju o mambi, u strahu i vjerovanju da će glasno izgovoreno ime ove zmije privući istu.
     
    U tamošnjim narodima je također uvriježeno vjerovanje da će lik onog koji ubije mambu ostati zaleđen u njenim očima, koje će kasnije vidjeti ostale mambe, i tako krenuti u smrtonosnu osvetu.
     
    Mambe su vrlo nervozne životinje, koje nastoje izbjeći susret s čovjekom. Zelene vrste mambi čak nisu toliko agresivne, i pri svakoj prijetnji nastoje što prije pobjeći i sakriti se u krošnjama drveća. Crna mamba je pak protivnik koji se rijetko povlači, a s obzirom da ima najveću brzinu kretanja među zmijama (25km/h), jasno je zašto pred njom bježe i slonovi.
     
    Mambe su uglavnom dnevne životinje. Zelene mambe najviše vremena provode na drveću i raznom grmolikom raslinju, i vrlo se rijetko susreću po otvorenim savanama, dok je crna mamba zmija koje ima gotovo posvuda, i po prostranim ravnicama i po drveću, jedino ne naseljava afričke pustinje.
     
    Zelene mambe narastu obično od 2 do 3 i pol metra, ovisno o vrsti, dok crna mamba može narasti i do 4,5 metra, što ju stavlja na drugo mjesto po dužini u carstvu otrovnica.
     
    Kod mambi je primijećeno da su vrlo inteligentne i radoznale životinje. U terarijskim uvjetima se brzo priviknu na vlasnika i donekle izgube plašljivost i agresivnost. Iako se s takvim životinjama nikada ne treba opuštati, neki znanstvenici tvrde da mambe prepoznaju lica osoba, te da mogu razlikovati hranu od, npr. ruke osobe koji ih hrani.

  • Pećina svitaca +

    Na sjevernom otoku Novog Zelanda nalazi se pećina svitaca Waitomo, koja je poznata po ovom prirodnom fenomenu.

    Nakon kratkog hoda kroz špilju dolazi se do dijela jame, gdje borave krijesnice. Taj dio špilje se nalazi pod vodom pa se posjetioci voze u čamcu. Mrak špilje je obasjan tisućama svitaca čija se svjetlost reflektira od vode, dajući privid zvjezdanog neba

  • Roda 007 +

    Egipćanin iz pokrajine Qena, otkrio je rodu koja je na nozi imala pričvršćen elektronski uređaj. Pod sumnjom da je roda špijun, priveo ju je u policijsku postaju, javljaju tamošnji mediji. 

    Iako su veterinari to demantirali, objasnivši da se radi o običnom uređaju francuskih znanstvenika za praćenje kretanja ptica selica, roda je ostala u pritvoru jer je jedino tužilaštvo može osloboditi.

    To nije prvi put da se u Egiptu ptice optužuje za špijuniranje. Početkom godine, čuvar je prijavio policiji da je uhvatio goluba koji je nosio mikrofilm.

  • Slon koji govori +

    Mužjak azijskog slona, nazvan Koshik, stanovnik je južnokorejskog zoološkog vrta Everland. Naučio je oponašati pet korejskih riječi i izgovara ih vrlo pravilno: bok, ne, lezi, sjedi i dobar.

    Znanstvenici su došli iu Južnu Koreju provjeriti kako točno slon stvara zvukove. Koshik prvo savije svoju surlu s desne strane, a zatim stavlja njezin vrh u usta prije nego proizvede zvuk. Nemoguće je vidjeti što se događa u ustima slona i kako on točno proizvodi zvuk, ali on je iste frekvencije kao i kod njegovih timaritelja tako da nema sumnje da zaista oponaša ljudski govor. Ovo je potpuno nov način nastanka govora zbog toga što ptice (kod kojih je govor najviše proučavan) stvaraju zvuk potpuno drugačijim putem.

  • Sobovi +

    Sobovi, poznati i kao irvasi su vrsta jelena. Nastanjuju područja oko Sjevernog pola (Arktika), a najveća krda sobova se nalaze na Aljasci, u Kanadi i Rusiji. Sob je jako važna životinja u Laponiji gdje sobove koriste za rad i dobivanje mlijeka. Pretpostavlja se da su ih ljudi počeli pripitomljavati još prije 3000 godina.

    Sobovi su jedina vrsta jelena u kojoj i mužjaci i ženke imaju rogove. Rogovi su im razgranati, s brojnim parošcima. Sobovi su prekriveni gustim krznom koje ima dva zaštitna sloja, a široka i ravna kopita su im prilagođena hodanju po snijegu. Težina sobova je između 60 i 170 kilograma, a neke podvrste mogu težiti i do 300 kilograma.

    Sobovi imaju noseve posebno prilagođene na hladan arktički zrak, kojima reguliraju temperaturu! 

    Sobovi su biljojedi i hrane se travom, korijenjem, lišćem i gljivama, a rogovi i papci im pomažu da pronađu hranu pod snijegom.

    Neki sobovi mogu trčati brzinom od 80 kilometara na sat i prijeđu 5.000 kilometara godišnje. Također su dobri plivači i bez problema mogu preplivati širu rijeku ili veće jezero. Sob je jedina životinja na svijetu koja vidi, i ljudima nevidljivu, ultraljubičastu svjetlost.

  • Spavaju li ribe? +

    Da, ribe spavaju, ali ne na način na koji spavaju ljudi. Gotovo sve ribe provode vrijeme u stanju niske potrošnje energije koje bismo mogli nazvati odmorom.

    Umiruju se, opuštaju i djeluju kao da sanjare. Plutanje u vodi im omogućuje organ koji se naziva plivaći ili riblji mjehur. Neke ribe poput morskih pasa, koje nemaju plivaći mjehur, moraju se stalno kretati, iako to mogu činiti i u stanju sna.

    Nedavna istraživanja pokazala su da, poput ljudi, i ribe mogu patiti od nesanice ili imati noći kada se ne naspavaju dobro, što će nadoknaditi prvom prilikom tijekom dana.

  • Šta osjećaju psi? +

    Iako su mišljenja podijeljena, sve je više dokaza koji potvrđuju da psi imaju osjećaje. Znanstvenik Gregory Berns je na osnovu skeniranja moždanih aktivnosti pasa, ustvrdio da pseći dio mozga koji je povezan s osjećajima, reagira gotovo isto kao ljudski. Vlasnici ovih predivnih životinja, u to nikad nisu niti sumnjali!

    Koji su to osjećaji koje nam naši četveronožni prijatelji svakodnevno pokazuju?

    • Veselje i očekivanje
      • Raspoloženje i ponašanje pasa u igri je čista radost! To je ustvrdio i poznati prirodoslovac Charles Darwin. Psi prilikom očekivanja velikog zadovoljstva skaču, nestrpljivi su i radosno laju. Psi su društvena bića kojima je druženje jedan od preduvjeta za preživljavanje.
    • Tuga i dosada
      • Postoje mnogi primjeri pasa koji su tugovali za svojim vlasnicima, na koji god da ih je način njihov vlasnik napustio. Jednako reagiraju i kada dožive gubitak psećeg člana čopora. Pas postaje potišten, prestrašen, gubi apetit, tužno cvili... Ponekad oporavak traje mjesecima prije negoli se pas vrati u staru rutinu. Psima može biti i dosadno. Tada će vas uporno pokušati dići iz vašeg položaja za odmor, donoseći vam lopticu ili vrteći se oko ulaznih vrata. 
    • Strah
      • Psi se mogu bojati buke, stranaca, određenih mjesta, ali mogu trpjeti i strah od odvajanja. Strah će manifestirati na razne načine; drhtanjem, glasanjem, povlačenjem ili destruktivnim ponašanjem.
    • Uvrijeđenost
      • Austrijska znanstvenica Friederike Range otkrila je da psi imaju osjećaj za pravednost. Njezin tim počeo je sa skupinom pasa koji su već znali naredbu "daj šapu", i davali šapu bez obzira jesu li primili poslasticu ili ne. Međutim, ako su vidjeli da je drugi pas dobio komad hrane kad nije dao šapu, a oni za isti trik nisu dobili nagradu, tada više nisu htjeli dati šapu! 
    • Ljubomora
      • Pseća je ljubomora poznata vlasnicima koji su dobili dijete ili su pak udomili neku drugu životinju. Zbog ljubomore, pas može postati potišten ili čak agresivan, a u svakom slučaju će uporno pokušavati skrenuti pozornost na sebe. Mnogi će vam vlasnici potvrditi kako ih njihov ljubimac uporno pokušava razdvojiti, kad, primjerice, sjednu jedno pored drugoga na kauč i "zaborave" na njega.
    • Briga i privrženost
      • Jeste li već pogledali neki od videa na kojima pas brižno štiti najmlađeg člana ljudske obitelji, čuva ga i igra se s njime?
    • Nelagoda i sram
      • Psi su itekako svjesni nepodopštine koju su izveli dok npr. niste bili kod kuće. Pred vašim prijekornim pogledom, obično spuštaju glavu, polegnu uši i pokorno vas gledaju. Njihov govor tijela odaje krivnju i prije nego što ste zamijetili o čemu se radi. 
    • Smijeh?
      • Američka istraživačica Patricia Simonet otkrila je da su uzbuđeni izdisaji pasa u igri, zapravo njihov način smijeha. Njezin je tim s udaljenosti snimio zvukove pasa dok se igraju i otkrio tu posebnost u izdahu, drugačiju od uobičajenog dahtanja. Kad su tu snimku zvukova pustili drugim psima, oni su se odmah počeli igrati. Pokazalo se da je snimka "smijeha" pomogla i traumatiziranim psima u skloništu.
  • Što vidi pas? +

    Većina ljudi zna da psi vide svijet drugačije. Najčešće se smatra kako su psi slijepi na boje i vide samo skalu sivih tonova.
    Ali, to nije točno. Psi mogu vidjeti boje, ali u manjem rasponu od ljudi. Kod pasa se skala boja koju vide vrti oko krem, bijele, plave, ljubičaste i sive. Tako pas neće moći odrediti razliku između zelene i crvene igračke, ako je boja jedino što ih razlikuje. 

    Psi nemaju oko za detalje i ne mogu raspoznati uzorke na predmetima. Oštrina vida kod pasa šest puta je manja od one kod ljudi. Isto tako, ljudi vide puno više promjena na svjetlu od pasa, kao na primjer sjene.

    Ipak, noćni vid kod pasa i njihova sposobnost da odrede razliku između oblika, prepreka i prostora puno je bolji nego kod ljudi. Psi puno lakše uoče pokret, čak i s veće udaljenosti. Kada se to spoji s dobrim noćnim vidom, jasno je zbog čega psi ponekad znaju da se nešto nalazi u mraku iako njihovi vlasnici ne vide ništa.

    Iako pseći vid nije tako dobar kao kod ljudi, njihov izvrstan njuh nadoknađuje taj nedostatak. Primarno osjetilo kod pasa je njuh koji onda pomaže psima da s drugim osjetilima stvore potpunu sliku svijeta.

  • Vjeverica kradljivica +

    Jedna vjeverica u Finskoj barem dva puta dnevno ''provali'' u trgovinu i  krade Kinder jaja.

    "Nazvala sam je Kinder-vjevericom, po čokoladicama. Uopće ne pokazuje zanimanje za ostale slatkiše", rekla je upraviteljica trgovine u finskom gradu Jyvaskyla.

    Vjeverica pažljivo odmota foliju kojom je čokolada prekrivena, pojede čokoladu, a igračku koja se nalazi u njoj ponese sa sobom. Uvijek ostavi za sobom smeće i papiriće. Ti mali glodavci su inače poznati po svojoj inteligenciji i snalažljivosti, prenosi Reuters.

  • Zaljubljeni slonovi +

    Ljubav je planula u Indiji, kad su se ugledali slobodni mužjak slona i cirkuska slonica, 30-ogodišnja Savitri. Obzirom da je Savitri bila ograđena, mužjak je srušio metalnu ogradu i oslobodio svoju dragu. Ona je pošla za njim, ne obazirući se na pozive svojeg čuvara i upravitelja cirkusa Kalimuddina Sheikha. Ovaj je zbog događaja bio očajan jer je Savitri bila jedna od najvećih cirkuskih atrakcija. Angažirao je djelatnike ministarstva šuma koji su uspjeli pronaći zaljubljeni par, ali ne i nagovoriti slonicu na povratak.

    Savitri je čak obavila surlu oko noge svojega Romea pokazujući da je njemu privržena.

    "Podizao sam Savitri otkako je bila mladunče i uvijek je bila poslušna. No, čini se da je slon uspio zadobiti njezinu naklonost", komentirao je slomljeni Sheikh.

    Djelatnici indijskih šuma i dalje prate par slonova, koji je zadnji put viđen kako odlazi prema sjevernom dijelu Indije.

  • Zanimljivosti +

    • Snježni leopard štiti se od hladnoće tako što omota svoj dugački rep oko njuške.
    • Polarni medvjedi su ljevoruki.
    • Žirafe nemaju glasnice.
    • Na svijetu postoji oko 315 vrsta papiga.
    • Klokani u opasnosti snažno udaraju nogama po tlu.
    • Bijeli kit beluga rađa se sive boje, a potpuno pobijeli sa 6 godina starosti.
    • Mladunče plavetnoga kita prvih dana života dobije i do 100 kg mase na dan.
    • Nojevi mogu trčati brže od konja, a mužjaci mogu rikati poput lava.
    • Krokodil ne može micati svoje ralje lijevo-desno, nego samo gore-dolje.
    • Na svijetu na svakog čovjeka postoji milijun mrava.
    • Leptir kuša (osjeća) svojim nogama.
    • Krave imaju četiri želuca.
    • Neke muške ptice dnevno pjevaju više od 2000 puta.
    • Žohar može živjeti 9 dana bez svoje glave, a na kraju umire od gladi.
    • Kvakanje patke ne proizvodi jeku.
    • Morske zvijezde nemaju mozak.
    • Komarci imaju zube, čak 47.
    • Jezik kameleona dvostruko je duži od njegovog tijela.
    • Noj ima veće oko od mozga.
    • Konji spavaju stojeći i mogu provesti po nekoliko mjeseci da ne legnu.
    • Medvjedi se boje muzike.
    • Mravi nikad ne spavaju.
    • Prvi termiti pojavili su se prije 250 milijuna godina.
    • Orao opazi zeca u trku s čak tri kilometra visine.
    • Na orlu se prosječno nalazi oko 7000 pera.
    • Lemuri, polumajmuni s Madagaskara, padaju u ljetni, a ne u zimski san.
    • Štakor može izdržati bez vode duže od deve.
    • Pčele moraju posjetiti 4 milijuna cvjetova i prijeći 4 puta duži put od opsega Zemlje, za jedan kilogram meda.
    • Pčelama medaricama, kao kompas na livadi služi Sunce.
    • Podignete li klokanu rep iznad zemlje on neće moći skakati jer im repovi služe za održavanje ravnoteže.
    • Skakavac može skočiti 20 dužina svog tijela.
    • Devino mlijeko se ne zgrušava.
    • Devina grba može težiti i do 35 kilograma.
    • Morski psi se nikada ne razbolijevaju, jer su imuni na sve poznate vrste bolesti.
    • Svinje se ne mogu znojiti.
    • Mravojed je dug skoro dva metra, ali usta su mu široka samo 2,5 centimetra.
    • Šišmiši uvijek skreću na lijevo kada izlaze iz pećine.
    • Puževi mogu spavati tri godine.
    • Jastogu treba oko 7 godina da naraste i dobije masu od 500 grama.
    • Ukupna masa svih mrava na svijetu je veća od ukupne mase ljudske populacije.
    • Pauk tarantula bez hrane može živjeti više od dvije godine.
    • Koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice.
    • Žabe žive na svim kontinentima osim na Antarktiku.
    • Ne postoje dvije zebre sa istim rasporedom pruga.
    • Nilski konj može trčati brže od čovjeka.
    • Djetlić može kucnuti u drvo 20 puta u jednoj sekundi.
    • Meduze se sastoje od 95% vode.
    • Trobojne mačke su uvijek ženke.
    • Lavica obavlja više od 90% lova.
    • Psi imaju po 17 kostiju u svakom uhu.
    • Svaki pas ima jedinstven otisak njuške, kao što mi imamo jedinstvene otiske prstiju.
    • Guska je prva ptica pripitomljena od strane čovjeka.
    • Delfini spavaju s jednim otvorenim okom.
    • Bikovi su daltonisti.
    • Buha može skočiti 200 svojih visina. To je isto kao da čovjek skoči do vrha Empire State Buildinga u New Yorku.
    • Zlatna ribica ima moć pamćenja u intervalu od 3 sekunde.
    • Kravu je moguće voditi uz, ali ne i niz stepenice.
    • Ostriga može promijeniti spol nebrojeno puta tokom života.
    • Slon može pojesti i do 300 kilograma hrane dnevno.
    • Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti.
    • Krtica može iskopati tunel od 70 metara za jednu noć.
    • Aligatori ne mogu hodati unatraške.
    • Iguana može izdržati pod vodom 28 minuta.
    • Crv ima pet srca.
    • Pingivni mogu roniti u dubine i preko 400 metara.
    • Jakovo mlijeko je ružičaste boje.
    • Golubovi imaju trodimenzionalni magnetski osjet.
    • Kod slonova vlada matrijarhat.
    • Hrtovi su najbrži psi na svijetu mogu trčati brzinom većom od 70 kilometara na sat.
    • Hobotnica će početi jesti svoje krakove ako je zaista gladna.
    • Životinje stvaraju 30 puta više otpada od ljudi.
  • Zašto dabar gradi brane? +

    Dabar je veliki glodar koji se nalazi na najvišem stepenu razvoja po svojoj veličini, telesnoj građi i sposobnosti. Kao i svi pripadnici reda glodara, tako i dabrovi imaju 4 moćna sekutića, izrasla u obliku dleta. Zahvaljujući ovakvim zubima, dabrovi mogu da obaraju čitava stabla, kao i da ih vešto iseckaju i upotrebe bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana. Dabrovi se inače, hrane isključivo drvećem, grančicama i korenjem vodenih biljaka.

    Dabrovi žive u vodi i veoma su aktivni preko cele zime. Zbog toga im je potrebno dovoljno duboko rečno korito, da se tokom zime ne zamrzne do dna. Branu grade da bi podigli nivo vode u reci ili potoku u kojem žive. Za izgradnju svoje brane dabrovi koriste drvo vrbe, jove ili drugo šiblje koju slažu po dnu reke ili potoka.

    Najčešća građa koju upotrebljavaju je drveće debljine 20-25 cm, koju dabrovi prerežu za samo jednu noć. Zatim, sve povezuju muljem i kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabrovi ređaju grančice i mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Grane najčešće puste korenje, stabljike i grančice se isprepliću, te brana postaje još otpornija i čvršća. Brana dabrova prosečno je visoka oko 2 m, a može biti dugačka i do 300 metara.

  • Zašto majmuni vole banane? +

    One su žute. Možeš se pretvarati da su telefon ili oružje. Majmuni ih jako vole. O čemu se radi? Bananama, naravno!

    Ne moraš biti majmun da bi volio banane. Djeca i odrasli podjednako vole ovo slatko voće. Bilo da više voliš svježe oguljenu bananu ili bananu-split s preljevom od čokolade, ova primamljiva poslastica sigurno će razveseliti tvoje nepce. 

    Majmuni ne znaju mnogo o prehrani, ali jako vole banane. Zašto?

    To je vjerojatno zato što one rastu u toplim tropskim područjima, gdje majmuni uglavnom žive. One su praktičan izvor hrane, ukusne su i pružaju mnogo hranjivih tvari u "malom paketu". 

    Ako aktivno treniraš neki sport, banana ti brzo može dati dozu prirodne energije da bi tijelo dobro funkcioniralo. Banana je jedna od rijetkih namirnica koja sadrži svih šest glavih vitamina. Prosječna banana sadrži 1g proteina, 3g vlakana, 27g ugljikohidrata, 4g šećera, 43mg magnezija, a možda i najvažnije od svega, 460mg kalija. Također su izvrstan izvor vitamina C.

    Mnogi ljudi vjeruju da banane rastu na drveću. No, banana je zapravo velika zeljasta trajnica (ne drvo!) koja može narasti i do 30 metara u visinu! Kada se one uberu zelene su boje. I dalje sazrijevaju nakon branja, u transportu. Kada dođu do trgovina mi ih uglavnom kupujemo potpuno zrele i žute. 

    Riječ "banana" dolazi od arapske riječi "Banan" što znači prst. I to itekako ima smisla, jer jedna se banana naziva prstom, a cijela hrpa rukom. 

    Banane su jako popularno voće u cijelom svijetu. Na primjer, prosječan Amerikanac pojede u jednoj godini više od 25 kilograma banana!

    Osim kao hrana, one se mogu koristiti i za još nešto. Jesi li znao/la da banane sadrže jedan od najboljih prirodnih "pilinga" na svijetu? Oguljenu unutrašnjost banane možeš koristiti za poliranje lakirane cipele. Zanimljivo, zar ne?

  • Zašto pingvini ne lete? +

    Znanstvenici su došli da zaključka da krila koja su dobra za letenje ne mogu istodobno biti dobra za ronjenje i plivanje.

    Postoji nekoliko teorija zašto neke ptice ne mogu letjeti. Prva je da su izgubile sposobnost letenja jer na tlu više nisu bile ugrožene od drugih vrsta. Druga je biomehanička; Kad ptica leti i roni, mora koristiti krila za dvije vrlo različite stvari, a znanstvena je pretpostavka da je nemoguće imati krila koja su jednako dobra za oboje.

    Kako bi istražili tu drugu teoriju, znanstvenici su proučavali pingvinova bliska rođaka, njorku. Ta morska ptica fizički nalikuje pingvinu, a može plivati i letjeti. Istražili su količinu energije kojom se njorka koristi i shvatili da njorka roni s relativnom lakoćom, ali ju letenje jako umara. Njorka ima kratka krila i mora njima mahati nevjerojatnom brzinom da ostane u zraku. Zato što troši toliko energije, njorka uglavnom lebdi.

    Znastvenici smatraju da upravo potršnja energije evolucijski određuje trenutak kada neke morske ptice gube sposobnost leta.

    Tako su pingvini "odlučili" potpuno odustati od letenja i pretvoriti krila u peraje.

  • Zašto pingvini žive samo na južnoj hemisferi? +

    Iako imaju odlične sposobnosti za plivanje na velike udaljenosti, pingvini su ptice koje žive isključivo na južnoj Zemljinoj hemisferi i to u morima oko južnoga pola. U toplije krajeve idu jedino ako se pojavi hladna morska struja, no nikada ne prelaze Ekvator – zamišljenu liniju koja Zemlju dijeli na dvije hemisfere.

    Pingvini imaju jednostavan pristup plijenu, a obližnji grabežljivci ih sprječavaju da odu predaleko od njihovog prirodnog staništa. Na Sjevernom polu, grabežljivci kao što su polarni medvjedi i arktičke lisice bi mogle ograničiti njihov opstanak, to je jedan od razloga zašto ne idu na sjevernu hemisferu.

    Osim toga, migriranje pingvina kroz toplije vode do sjeverne hemisfere je gotovo nemoguće za njih i može biti pogubno. Što se tiče letenja, raspon krila kod pingvina je puno manji nego kod drugih vrsta ptica stoga oni ne mogu letjeti što im bitno otežava put do sjeverne Zemljine polutke.

    Zbog svega toga, pingvini obitavaju uglavnom oko Južnoga pola i to već 40 milijuna godina. Pronađeni su neki ostaci pingvina sjevernije od Ekvatora, no to su iznimke. Najveći dio pingvina nema potrebu da napusti svoje stanište na i oko Južnoga pola.

    Inače, pingvini imaju izvrstan, oštar vid pod vodom. Budući da im je rožnica ravna, njihov vid na kopnu je nešto slabiji. Njihov pravi životni prostor je more. Na kopno dolaze samo zbog gniježđenja. Budući da ne mogu letjeti, a spadaju među ptice ta nemogućnost letenja čini ih vrlo specifičnima.

  • Zašto polarni medvjed ima bijelo krzno? +

    U našim ZOO vrtovima možemo vidjeti polarnog medvjeda, iako je njegovo prirodno stanište prostor Arktika, okovan vječnim ledom i hladnoćom. 

    Polarni medvjed je vrlo sličan svim ostalim medvjedima, a jedina uočljiva razlika je prekrasno bijelo krzno. Zašto polarni medvjed ima bijelo krzno? 

    Odgovor je vrlo jednostavan. Svaka životinja se pokušava što bolje stopiti s okolišem u kojem živi. Primjerice, zmija ima različite šare tako da je u travi teško možemo primjetiti, žabice su također poprimile boju okoliša po kojem se kreću, perje nekih ptica identično je boji lišća u kojem se skrivaju. Kod života u prirodi važno se prilagoditi i postati "nevidljiv", jer inače male životinjice postaju hrana većima, a ovi veći postaju hrana još većoj životinji. 

    S druge strane, bez hrane nema života niti za najveće životinje, pa se one moraju što bolje prikriti - dok love. Tako je i s polarnim medvjedom. Na velikim bijelim prostranstvima, svaka bi se boja, osim bijele, jako isticala. To znači da bi svaka životinja na kilometre prepoznala medvjeda i pobjegla u sigurnost, a medo bi ostao bez ručka. Zato medvjed ima bijelo krzno.

  • Zašto vukovi zavijaju na mjesec? +

    Vuk koji zavija na Mjesec postao je ikonična slika našeg vremena, uglavnom zahvaljujući crtanim filmovima uz koje smo odrastali. Često ćete pronaći fotografije i video snimke sa vukom i velikim punim Mjecesom u pozadini, a u šali, mnogi ljudi će oponašati vuka i zavijati kada ugledaju pun Mjesec.

    No, da li ste se ikada zapitali da li vukovi zaista imaju nešto protiv Mjeseca? Istina je ipak malo drugačija od one uz koju smo odrastali.

    Vukovi su noćne životinje, što znači da su najaktivniji tokom zore i sumraka, tako da nije ni čudo što ih često viđamo sa Mjesecom u pozadini. Kada zavijaju, vukovi podižu njušku prema nebu. Ali, vukovi zavijaju na isti način i tokom dana.

    Vukovi podižu njušku prema nebu kako bi maksimizirali akustiku poziva (zavijanja) koji se može čuti na udaljenosti od preko 6 kilometara. Za vukove, zavijanje je izuzetno važno. Ono im služi kao ljepilo koje drži čopor zajedno. S obzirom da jedan čopor vukova pokriva ogromno područje, oni se često razdvajaju kako bi imali veće šanse da ulove plijen. Kada se to konačno desi, vukovi počinju zavijati i prizivati ostale vukove na gozbu.

    Zavijanje im služi i da upozore druge čopore da se drže podalje od njihove teritorije. Ponekad su vukovi i neobično tihi. To uglavnom znači da spremaju napad na drugi čopor tako što će im se prišunjati i napasti ih iz zasjede. Činjenica je da je glavni uzrok smrti vukova – drugi vukovi.

    Svaki vuk zavija drugačije. To znači da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim noćima. Alfa mužijaci i veći vukovi proizvode dublje tonove, dok niže rangirani vukovi u čoporu proizvode više tonove.

    Nije rijetkost da ženka odabere partnera na osnovu zvuka zavijanja. Što mužijak proizvodi dublji zvuk, to je veća šansa da će ga ženka odabrati. Po dubini tona zavijanja možemo odrediti i agresivnost čopora. Ako alfa mužijak zavija jako dubokim tonovima, to znači da je on, a samim time i čopor, postao izuzetno agresivan.

    Dakle, vukovi zavijaju iz više razloga, ali zavijanje na Mjesec sasvim sigurno nije jedan od njih.

  • Životinje predviđaju potres +

    Životinje mogu osjetiti kemijske promjene u podzemnim vodama koje se pojavljuju prije potresa, što bi, kažu znanstvenici, moglo objasniti čudno ponašanje životinja prije potresa.

    Istraživanje ovih kemijskih efekata započelo je nakon što je primjećena kolonija žaba krastača kako napušta svoje jezero u L’Aquili, dan prije razornog potresa 2009. godine. To istraživanje potvrđuje da bi životinjsko ponašanje moglo biti uključeno u predviđanje potresa prenosi BBC.

    Žabe iz L’Aquille nisu prvi primjer neobičnog ponašanja životinja prije velikih potresa. U povijesti je zabilježeno mnogo sličnih slučajeva među gmazovima, vodozemcima i ribama. Primjerice, 1975. u Haichengu u Kini, mnogi su ljudi vidjeli kako zmije izlaze iz svojih rupa mjesecima prije nego što je grad uzdrmao snažan potres. Ponašanje zmija bilo je osobito neobično jer je uočeno tijekom zime, u vrijeme kada su one bile usred hibernacije, a temperature su bile dosta ispod nule. Izlazak iz rupa u to doba godine je poguban za hladnokrvne gmazove.

    Ono što predstavlja problem je što su zaista veliki potresi prilično rijetki, tako da je nemoguće proučavati događaje koji ih najavljuju. No slučaj u L’Aquili je bio drugačiji. 
    Naime, biologinja Rachel Grant je u vrijeme neposredno prije potresa ondje provodila istraživanje kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.

    "Bilo je to vrlo dramatično", prisjetila se Grant i dodala: "Od 96 žaba, populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana."

    Biologinja je svoja promatranja objavila u časopisu Journal of Zoology.

    Kako znanstvenici američke svemirske agencije već dulje vrijeme istražuju kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama pod ekstremnim pritiskom, kontaktirali su Rachel. Zanimalo ih je mogu li se one povezati s masovnim nestankom žaba. Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se ti događaji mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojoj su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.

    NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.

    "U medicinskim je krugovima poznato da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi te povećati razinu stresa u krvi životinja", rekao je dr. Freund. 
    Ioni također reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove.

    Znanstvenici se nadaju se da će njihova hipoteza inspirirati biologe i geologe da zajedno rade kako bi otkrili na koji način životinje mogu pomoći ljudima da unaprijed otkriju neke od znakova potresa.

  • Životinje u jesen +

    Za životinje, jesen je doba pripreme za zimu. Životinje nisu svjesne što ih očekuje u budućnosti. Za razliku od ljudi, ne mogu predvidjeti posljedice hladnijeg vremena. Pa ipak, po brojnim promjenama koje se kod njih događaju, može se reći da životinje "znaju" da dolazi zima – vrijeme kad vladaju hladnoća i nestašica hrane i vode. Ponašanjem životinja upravlja količina svjetlosti koju primaju.

    Na srednjim zemljopisnim širinama (kao kod nas), dani su tijekom jeseni i zime sve kraći. Do ove pojave dolazi svake godine, i ona je rezultat godišnjeg kretanja Zemlje oko Sunca.
    Na skraćivanje dana životinje različito reagiraju svojim složenim organizmom.

    Razvijenije vrste kao što su ptice i sisavci, promjenu duljine dana registriraju u hipotalamusu, dijelu mozga koji upravlja radom žlijezda. Taj organ brine o lučenju hormona i regulaciji različitih vegetativnih funkcija (vode i minerala u organizmu, metabolizma masti, ugljikovodika i bjelančevina). Hipotalamus na smanjenje duljine dana reagira promjenom lučenja hormona i na taj način utječe na razne sisteme u organizmu.

    Oblici prilagodbe organizma na jesenske promjene vrlo su raznovrsne kod životinja. Kod mnogih vrsta, to se naročito odražava na ponašanje i procese koji se odnose na razmnožavanje. Jesen je sezona parenja kod mnogih vrsta jelena, divljih svinja, lisica i drugih životinja, koje imaju na raspolaganju šestomjesečni period izmađu parenja i okota.
    Time životinje "osiguravaju" mladuncima dolazak na svijet u proljeće, kad hrane ima u izobilju.

    Također, prilagođavanje organizma zbog smanjivanja duljine dana potiče nagon za pojačanim uzimanjem hrane. Na taj se način stvaraju slojevi masti, koje će životinjama pomoći da prezime i izdrže nestašicu hrane kad se smrzne tlo ili ga prekrije snijeg.

    Ptice selice, poput roda, lastavica, divljih pataka ili gusaka, koje se zimi ne mogu prehraniti, čeka dug let u toplije krajeve gdje će prezimiti i na proljeće se ponovo vratiti na svoja stara staništa.

  • Životinje u proljeće +

    Proljeće je vrijeme novih početaka za brojne životinje.

    Kad napokon stigne proljeće, tople temperature i kiša pomažu biljkama u cvatu, a jajašca i mladunčad kukaca koja su uspjela prezimiti, započinju novi život živahno zujeći prirodom. 

    Biljke i kukci su važni za prehranjivanje mnogo većih životinja, pa kako se povećava aktivnost biljaka i kukaca, povećava se i aktivnost drugih životinja. Životinje se bude iz zimskog sna, odbacuju gustu zimsku dlaku i uz pomoć sunca i obilja hrane vraćaju energiju. 

    Proljeće je vrijeme i zaljubljivanja životinja, pa one ubrzo na svijet donose mlade koje sada imaju čime prehraniti. I ptice selice se vraćaju iz južnih krajeva, obnavljaju ili ponovo svijaju svoja gnijezda u koja polažu jaja. Mnoge se ribe mrijeste u proljeće pa su i rijeke ubrzo pune mladih ribica, koje s obala veselo pozdravljaju žabe.

  • Životinje u zimi +

    Brrrrrr, zima nas je natjerala da se toplo odjenemo, upalimo grijanje i iz toplih soba gledamo kako mraz ili snježne pahulje prekrivaju dolove i brijegove. Kad pritisnete nosiće uz hladne prozore dok iz mamine kuhinje miriši fina večera, pomislite li što sada rade životinjice? Imaju li se kamo skloniti, gdje pronalaze hranu?

    Da bi životinje preživjele zimu, moraju se dobro pripremiti. 
    Mnoge od njih čine zadivljujuće stvari kako bi  preživjele, npr. prespavaju čitavu zimu. Taj vrlo dubok san naziva se hibernacija
    U tom stanju životinje trebaju vrlo malo, ili čak nimalo hrane. Najpoznatiji zimski spavač je medvjed, ali zimu prespavaju i tvorovi, neke vrste šišmiša i žaba, zmije i neki kukci. Druge životinje zimi ostaju aktivne, pa se moraju prilagoditi novonastaloj situaciji.

    Najteže im je doći do hrane. Životinje koje spavaju zimski san puno jedu ljeti kako bi stvorile masne naslage koje im pomažu izdržati dugu zimu bez hrane. Neke životinje, poput vjeverica, miševa i dabrova, u jesen skupljaju dodatnu zalihu hrane i spremaju ju u svoja zimska skrovišta. Zečevi i jeleni za jelo skupljaju mahovinu, grančice, koru i lišće. Neke druge životinje prilagođavaju se tako da u različitim godišnjim dobima jedu različitu hranu. Tako, primjerice, crvena lisica u proljeće, ljeto i jesen jede voće i kukce, a zimi, kada ih ne može naći, umjesto njih jede male glodavce.

    Za zaštitu od hladnoće, životinje već u jesen dobivaju čvršće, gušće i toplije krzno, koje kod nekih mijenja i boju, kako bi se lakše sakrile u snijegu. Druge zaštitu nalaze u rupama u drveću, u starim deblima, ispod kamenja i lišća, ili pod zemljom. Da bi im ostalo toplo, vjeverice i miševi se znaju skupiti u grupice u kojima se griju stišćući se jedni uz druge.

    Neke ptice prije zime migriraju. To znači da se sele u druge dijelove svijeta gdje je toplije i gdje mogu naći potrebnu hranu. Svoje daleko putovanje u toplije krajeve počinju već u jesen. 
    Neke putuju u jatima. Jato gusaka, na primjer, leti u obliku slova "V", praveći pritom veliku galamu. Neke druge ptice, kao na primjer drozdovi, gnjurci, čaplje, neke sove, kukavice i djetlići, lete same.

    Kao što vidimo, za životinje je zima velik izazov i nije im lako preživjeti.

    ZIMSKE SPAVALICE

    Zimi baš ne možete vidjeti kukce. Oni se sklupčaju ispod kore panja ili drveta i ostaju nepokretni čak i kad ih pokrije inje i snijeg. Najpoznatije zimske spavalice su medvjedi, ježevi, vjeverice, jazavci, miševi, i hrčci.

    Medo zaspi već u kasnu jesen.
    Ali, čuvajte se i ne motajte se medi oko brloga! On ima lagan san i čuje sve što se zbiva oko njegovog brloga. Čak ustaje i mota se uokolo u potrazi za hranom, a onda se opet vraća svojoj kući.

    Vjeverice marljivo ujesen skupljaju plodove i spremaju ih u skrovišta kako bi zimi, u trenucima buđenja imale što jesti.
    Imaju nekoliko skrovišta jer su zaboravljive, pa će se zimi sjetiti bar jednog gdje ih čekaju lješnjaci. Ali zato u njihova skrovišta znaju zaviriti neke  životinje lijenčine koje se nisu pripremile za zimu i onda pojedu vjevericama njihove zalihe.

    Jež se ljeti udeblja duplo od svoje uobičajene težine. Ježeva kućica se nalazi u zemlji i obložena je starim lišćem, mahovinom i travom. Unutra je ježiću toplo i on svoju kućicu ne bi dao nizašto.

    Jazavac zimski san spava u dubokoj rupi u zemlji koju oblaže suhim lišćem i travom. I on se, kao medo, budi iz sna čim malo zatopli, prošeta oko svog brloga i ponovo odlazi na spavanje.

    Puh prespava čak šest mjeseci zimskog sna zahvaljujući debelom sloju sala koje je skupio u toku ljeta.

    Ribe isto spavaju zimski san. Zavuku se u jatima duboko u mulj ili leže na dnu.

    Žabe se zavuku u mulj na dnu jezera ili rijeke. Za to vrijeme dišu preko kože. Kad je jako, jako hladno, žabe se čak mogu i zalediti! Kad zatopli, jednostavno se odlede! To je zato što žabe, zmije i gušteri mijenjaju tjelesnu temperaturu. Njihova temperatura ovisi o tome gdje se nalaze.

  • 1